14.5.2024. 8:22
3
Poslovi vrijedni oko 10 miliona KM firmi u vlasništvu porodice Rame Isaka
Stotinu trideset poslova vrijednih oko 10 miliona KM.

Toliko je iz budžeta isplaćeno “Condoru”, firmi u vlasništvu porodice Rame Isaka, ministra policije Federacije Bosne i Hercegovine, od 2016. godine do danas, prema portalu javnih nabavki.

Transparency International BiH zatražio je od više parlamentarnih komisija odgovor je li ministar Isak bio u sukobu interesa. Na ovo pitanje nema ko da odgovori, jer u ovom bh. entitetu ne postoji institucija koja bi se time bavila.

“U Federaciji BiH se već deset godina nemate kome žaliti”, kazala je Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nakon donošenja državnog zakona u novembru 2013. godine, o sukobu interesa zvaničnika na nivou BiH odlučuje parlamentarna komisija. Entiteti i Brčko distrikt trebali su, kako stoji u državnom zakonu, donijeti svoje zakone u roku od 60 dana i formirati svoje komisije.

Republika Srpska je to učinila, a Federacija BiH “trenutno radi na novom zakonu”, kako je za RSE kazao Vedran Škobić, ministar pravde Federacije BiH. Komisije još nema.

Tako je duže od deset godina praktično otvorena mogućnost da na tenderima koje raspisuju javne kompanije ili institucije može pobijediti privatna firma koja je u vlasništvu najbližih srodnika ministara.

Jednako tako, neke vlade su za direktore i članove upravnih i nadzornih odbora imenovale braću ili sinove ministara.

“Ja nisam u sukobu interesa. Oni koji to tvrde neka pažljivo pročitaju zakon. Evo, pozivam institucije da odmah sve ispitaju, što se tiče mene i moje porodice, ali neka ispitaju i one koji su bez marke ušli u politiku, opljačkali narod i obogatili se”, kazao je ministar Isak za RSE.

Aktualni ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH je od sredine 2000-tih bio član i zastupnik više stranaka.

U julu 2023. osnovao je novu stranku, “Snaga naroda”, koja ima jednog entitetskog zastupnika – njegovog sina Arnela, koji je u aprilu 2023. godine u Federalnom parlamentu glasao da njegov otac Ramo bude ministar policije.

Arnel Isak je kasnije predložen kao član skupštinskog rukovodstva, ali Parlament Federacije o tome nije dosad glasao.

Istovremeno, Vlada Federacije BiH imenovala je u septembru 2023. godine drugog Raminog sina, Rusmira Isaka, za direktora Kazneno- popravnog zavoda u Zenici. Otac se tom prilikom formalno “izuzeo” kod glasanja.

Rusmir Isak je kao referencu potrebnu za taj posao naveo iskustvo u vođenju spomenute zaštitarske agencije “Condor”, čiji je danas formalni vlasnik Amela Isak – Ramina supruga, Arnelova i Rusmirova majka.

Firma je nastavila poslovati s javnim kompanijama i institucijama. Prema podacima s portala javnih nabavki u BiH, u avgustu je dobila posao osiguranja rudnika uglja u Kaknju vrijedan oko 600.000 KM, te više poslova osiguranja fakulteta i drugih javnih ustanova.

Jedan od primjera mogućeg sukoba interesa je i sam aktuelni premijer Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić. On je s bratom Mirsadom osnovao firmu CTK – Carbid alati, a kasnije je svoj udio prenio na sina Harisa.

Firma CTK je poslovala s entitetskom firmom Igman iz Konjica koja se bavi proizvodnjom metaka. U protekle tri godine imala je oko dva miliona KM prihoda, prema podacima bh. analitičke kompanije LRC BIS, u koje je RSE imao uvid.

Državna komisija procijenila je u februaru 2024. godine, na osnovu državnog zakona, da je Nermin Nikšić bio u sukobu interesa u vrijeme kad je bio zastupnik u državnom parlamentu.

Međutim, daljnji postupak je obustavljen i Nikšić nije kažnjen oduzimanjem dijela zastupničke plaće, jer mu je, u međuvremenu, istekao zastupnički mandat.

Sad bi se o eventualnom novom sukobu interesa premijera Nikšića trebalo odlučivati prema entitetskom zakonu, ali to nema ko uraditi, jer, kako je već rečeno, nema ni zakona i komisije.

Premijer Nermin Nikšić nije odgovarao na pozive RSE da govori o tom pitanju.

Nove izmjene državnog zakona bile su jedan od uvjeta Evropske unije kako bi BiH dobila pregovarački status i on je usvojen po hitnom postupku u martu 2024.

Što se tiče entiteta, prethodna Vlada Federacije BiH, na čelu s Fadilom Novalićem koji je pravosnažno osuđen za korupciju, uputila je nacrt novog zakona u parlamentarnu proceduru 2022. godine.

Aktuelna Vlada Federacije BiH, na čelu s Nikšićem, povukla je taj nacrt iz parlamentarne procedure u septembru prošle godine.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica organizacije Transparency International u BiH, kaže da u Federaciji BiH postoji otpor prema donošenju novog zakona, jer bi se “veliki broj ministara i zastupnika automatski našao u sukobu interesa”.

“Zakon u Federaciji BiH postoji, ali on ne važi, jer ne postoji organ kojem se može podnijeti prijava. Kad se vrše imenovanja, institucije bi unaprijed trebale voditi računa o odredbama zakona, hoće li se neko naći u sukobu interesa, ali to ne rade”, tvrdi Korajlić.

Vedran Škobić, ministar pravde Federacije BiH, za RSE tvrdi da je nacrt zakona povučen “kako bi se uskladio s novim evropskim standardima i principima u okruženju”.

“Radna grupa radi s predstavnicima Delegacije EU i Ambasade SAD-a. U narednom periodu novi nacrt će biti pušten u proceduru”, kazao je Škobić za RSE.

Admir Čavalić, zastupnik opozicijske Stranke za BiH u Parlamentu Federacije, tvrdi da je za nove vlasti bio sporan predloženi član 14.

“U njemu je bilo navedeno da se zabranjuje zapošljavanje srodnika u istom organu vlasti u kojem ‘nosilac javne funkcije’ vrši dužnost ili direktan nadzor”, kazao je Čavalić za RSE.

Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova, kazao je za RSE da “jedva čeka novi zakon”.

“Apsolutno podržavam. Volio bih i da se može retroaktivno primijeniti, ali ne može. Najviše čekam zakon o porijeklu imovine, pa da vidimo kako su se obogatili oni koji su prije rata bili portiri, a sad su milioneri”, kazao je Isak za RSE.

Isak je na početku mandata 2022. godine u imovinskom kartonu koji se predaje Centralnoj izbornoj komisiji BiH naveo da on, supruga i djeca posjeduju imovinu veću od devet miliona eura.

Zakon o sprečavanju sukoba interesa u Republici Srpskoj, donesen je 2008. godine i više puta dopunjavan. Entitetski parlament imenuje predsjednika i šest članova komisije koja utvrđuje ima li sukoba interesa, te određuje kazne koje se kreću do 5.000 eura.

“Imali smo puno postupaka prošle godine. Predat ćemo izvještaj Narodnoj skupštini prije kolektivnog godišnjeg odmora. Na jednoj sjednici smo imali preko sto”, kazala je za RSE Obrenka Slijepčević, predsjednica te komisije.

Nije željela komentirati pojedine slučajeve.
Komisija RS-a je u januaru 2024. godine utvrdila da Milan Tegeltija, bivši savjetnik proruskog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika s kojim je na američkoj crnoj listi, nije u sukobu interesa.

Transparency International BiH prijavio je Tegeltiju, jer je, istovremeno, bio i predsjednik Fudbalskog kluba “Borac”, koji dobija novac iz entitetskog budžeta.

Dok je trajao postupak protiv Tegeltije, Narodna skupština RS-a promijenila je zakon krajem septembra 2023. godine. U izmjenama se navodi da neko može biti savjetnik i član upravnog odbora udruženja koje se financira i iz budžeta, ako za to članstvo ne prima naknadu.

Komisija je potom odbacila prijavu protiv Tegeltije.

Transparency International BiH, koji je podnio prijavu protiv Tegeltije, žalio se na tu odluku i naveo da se ne može zakon retroaktivno pokretati, ali je komisija odbila pokrenuti novi postupak, navodeći da bi on bio suprotan Ustavu RS-a i zakonima.

Komisija je ranije utvrdila da su neki lokalni zastupnici u desetak opština bili u sukobu interesa, jer su, istovremeno, bili na čelu veteranskih organizacija koje dobijaju novac iz budžeta, što je bio jedan od argumenata izmjene zakona.

Među posljednjim primjerima je i slučaj Aleksandra Milješića iz Prijedora kojeg je Transparency International prijavio zbog nespojivosti funkcija.

Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor imenovao je Milješića na mjesto v.d. načelnika Odjeljenja za kulturu, međunarodnu saradnju, sport i nevladine organizacije. Milješić je u isto vrijeme bio odbornik u gradskoj skupštini i direktor srednje škole, kao javne ustanove.

Zbog nespojivosti funkcija, Milješić je u junu vratio odbornički mandat i dao ostavku na mjesto direktora.

Državna komisija, u kojoj su zastupljeni pozicija i opozicija, formirana je u martu 2023. godine. U februaru 2024. je donijela prve odluke.

Zastupnik Obren Petrović kažnjen je oduzimanjem deset posto jedne plaće (oko 250 eura), jer mu je sin bio imenovan za v. d. zamjenika direktora “Vodovoda” u Doboju.

Draško Milinović je kažnjen smanjenjem deset posto plaće u periodu od šest mjeseci (ukupno oko 1.500 eura), jer je, istovremeno, bio direktor državne Agencije za komunikacije (RAK) BiH i predsjednik entitetskog Teniskog saveza RS koji dobija novac iz budžeta.

Komisija je pokrenula postupak protiv Sevlida Hurtića, koji je ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH.

Hurtić je, istovremeno, i osnivač i vlasnik poduzeća “NAM Tuzla” čiju vrijednost je u imovinskom kartonu procijenio na više od 10 miliona KM.

Ministarstva obrazovanja Tuzlanskog i Unsko-sanskog kantona su od njegove firme nabavile udžbenike vrijedne oko 1,5 miliona KM, a u oba slučaja je njegova firma bila jedini ponuđač na tenderu, kako je navedeno u prijavi.

Prema podacima s portala o javnim nabavkama, NAM je na tenderima do maja 2024. dobio 216 poslova vrijednih oko pet miliona eura.

Konačna odluka u slučaju Hurtića ostavljena je za neku narednu sjednicu.

 
3
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.