Ovaj novac bio je ključan za realizaciju oko 80 projekata iz oblasti transporta, energetike, digitalizacije i obrazovanja. Na listi su dionice Koridora Vc (Ivan – Ovčari, tunel Prenj, sjeverni Mostar), magistralni put Foča – Šćepan Polje, brza cesta Tuzla – Orašje, glavni remont pruga Doboj, Podlugovi – Sarajevo, Doboj – Maglaj – Zenica, rekonstrukcija tunela Križevići, izgradnja obilaznice oko Banje Luke, modernizacija ceste Banja Luka – Ugar, kao i brojni aerodromski projekti.

U energetskom sektoru planirane su modernizacija mreža i trafostanica, Transbalkanski koridor (Bajina Bašta – Višegrad/Pljevlja), rekonstrukcija dalekovoda Trebinje – Perućica, fotonaponske elektrane, Južna plinska interkonekcija, plutajuća solarna elektrana Sniježnica, rehabilitacija hidroelektrana Jajce II, Trebinje 1 i Salakovac, te projekti u TE Tuzla.

Digitalizacija je uključivala razvoj optičke mreže, nacionalni portal eUprave RS-a (eSrpska), CERT tim i infrastrukturu za cyber sigurnost, registar građana RS-a, platformu za e-box i portal otvorenih podataka.

Na listi projekata za dodatne konsultacije našli su se i Jadransko-jonski koridor, brza cesta Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s Hrvatskom, Lašva – Nević Polje, autoput Tuzla – Orašje, Sarajevska obilaznica Butila – Briješće, projekti na aerodromima Sarajevo i Mostar, HE Vrilo, HE Bileća, HE Mršovo, solarne elektrane u Ljubinju i Trebinju, te niz školskih i obrazovnih projekata poput sportske dvorane u Mostaru, nove zgrade Elektrotehničke škole i minibuseva za osnovce u RS-u.

Upućeni upozoravaju da BiH ovim ne gubi samo novac već i reformski zamah, jer dio Agende sadrži aktivnosti koje ne nose direktna finansijska sredstva, ali donose dugoročne koristi kroz strukturne reforme.