Trenutno oko polovica zaposlenih ima to pravo, dok su situacija u manjim poduzećima, kod radnika sa skraćenim radnim vremenom i niskim prihodima često znatno lošija. To bi se sada trebalo promijeniti.

Ministrica rada Bärbel Bas (SPD) predstavila je nacrt zakona kojim želi znatno proširiti dostupnost radničkih penzija. Cilj je, kako kaže za Süddeutsche Zeitung, da radnička penzija "postane samorazumljiv dio penzione sigurnosti“. Nacrt zakona poslan je u utorak ostalim ministarstvima radi međuresorne koordinacije.

Olakšice za mala poduzeća: Poslodavci će ubuduće moći uvesti radničke penzije i bez kolektivnog ugovora, primjerice putem sporazuma unutar poduzeća. Time se otvara dosadašnji model socijalnih partnera u kojem su penzije dogovarali poslodavački savezi i sindikati.

Automatski upis s mogućnošću odustajanja (Opting-out): Radnici će automatski biti uključeni u program radničkih penzija, ali će imati mogućnost izričitog odbijanja. Ovakvi modeli poznati su kao učinkoviti za povećanje sudjelovanja.

Fleksibilnije ulaganje kapitala: Penzioni fondovi smjet će ulagati u rizičnije, ali potencijalno profitabilnije investicije. Ipak, poslodavac ostaje odgovoran za isplatu obećanih penzija.

Veće porezne olakšice: Granice prihoda za porezne olakšice bit će indeksirane i godišnje povećavane. Do sada je pravo na olakšice prestajalo kada je dohodak porastao.

Više novca iz državnog proračuna: Od 2027. država će godišnje izdvajati dodatnih oko 150 miliona eura za financiranje ove reforme.

"Ovim želimo dodatno ojačati radničke penzije temeljene na kolektivnim ugovorima, jer su one učinkovite, jeftine i sigurne", rekla je Bas za SZ. Poseban naglasak stavlja se i na bolju dostupnost za zaposlene na nepuno radno vrijeme.

U stvarnosti, radničke penzije često ovise o vrsti posla, što otvara pitanje socijalne pravednosti. Dok su u velikim firmama s kolektivnim ugovorima gotovo uobičajene, radnici u malim poduzećima rijetko imaju tu mogućnost.

Prema nacrtu zakona, trenutno 18,1 miliona radnika ima aktivno pravo na radničku penziju – to je 52 posto zaposlenih koji plaćaju socijalne doprinose. Taj je postotak čak i lagano opao u posljednje vrijeme.

Ta praznina politički je osjetljiva, osobito jer ulaskom generacije baby boomera u penziju raste pritisak na sistem. Dodatna penzija putem poslodavca trebala bi rasteretiti državni penzioni sistem – ali to za sada ne funkcionira dovoljno dobro.

Još 2001. njemački je penzioni sistem podijeljen u tri stupa: državni, radnički i privatni. No stvarnost ne prati tu ambiciju. Više od trećine zaposlenih u 2023. nije imalo nikakav dodatni oblik penzione štednje – ni radničku, ni privatnu.

Razlozi su brojni: mnogi smatraju penzione proizvode neisplativima, a drugi jednostavno nemaju novca za štednju. Osobito su pogođeni mladi, zaposleni na nepuno radno vrijeme, obitelji s više djece te osobe s migrantskim porijeklom.

Pritom dolazi i do zastoja u komunikaciji: dok mnogi radnici kažu da im poslodavci ne nude opciju štednje, dvije trećine poslodavaca tvrdi da radnici ne pitaju za tu mogućnost. Njemački penzioni zavod upozorava na moguće rupe u osiguranju u starosti.

Novi zakon trebao bi konačno donijeti preokret. Vladajuća koalicija CDU/SPD označila je ovaj zakon kao prioritet. Usvajanje u Saveznom kabinetu planirano je za rujan, a zakon bi trebao biti izglasan u Bundestagu još ove godine, piše Fenix-magazin.