16.11.2023. 14:38
0
Nova polemika na Balkanu: "Čiji je" Ruđer Bošković?
Promjena imena dubrovačkog aerodroma zapalila je novi etnički spor između Hrvata i Srba, ovaj put oko loze jednog od najslavnijih sinova drevnog lučkog grada.

Nakon rebrendiranja imena ovog mjeseca, letovi za grad na krajnjem jugu Jadrana slijeću na aerodrom Ruđer Bošković, nazvanu u čast astronoma, matematičara i polimatičara iz 18. stoljeća, piše britanski Guardian, u osvrtu na neslaganja oko etničke pripadnosti poznatog naučnika.

Talijanima poznat i kao Ruggiero Giuseppe Boscovich, ili na engleskom kao Roger Joseph Boscovich, iznio je jedan zakon koji upravlja prirodnim silama, preteču atomske teorije, i dokazao nepostojanje atmosfere na Mjesecu.

Dubrovnik je bio poznat kao Ragusa kada se Bošković rodio u samoupravnoj republici 1711. Majka mu je bila Talijanka te je s 14 godina otišao u Rim kako bi nastavio školovanje, a zatim i karijeru.

“Ali identitet i porijeklo njegovog oca sada su dovedeni u pitanje, što još jednom dokazuje da je pripisivanje mjesta ljudima trnovit posao na Balkanu, gdje identitet može biti i promjenjiv i vrlo emotivan. Općenito, vjerski izbori i opredjeljenja napravljeni stoljećima unatrag su očvrsnuli u etnički identitet: katolici u Hrvate, pravoslavci u Srbe, a bosanski Muslimani u Bošnjake”, pojašnjava autor teksta, Guardianov Julian Borger.

Nikola Bošković bio je dubrovački trgovac iz sela Orahov Do, u planinama koje se nadvijaju nad Dubrovnik. To selo sada se nalazi u Republici Srpskoj, bosanskohercegovačkom entitetu dominantno naseljenim etničkim Srbima. “Separatistički lideri tog entiteta žele izgraditi svoj zaerodrom u Trebinju, nedaleko od Orahova Dola, a žele ga nazvati po Ruđeru Boškoviću. Njihov argument je da su Nikola Bošković i njegov klan bili Srbi prije nego što su prešli na katoličanstvo”, dodaje Borger.

Srpski naučnici tvrde da je Nikolino preobraćenje učinjeno kako bi se mogao oženiti u katoličku porodicu u Dubrovniku ili kako bi nastavio svoju karijeru, te stoga nije promijenilo suštinski srpski identitet porodice.

Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić opisao je Boškovića kao “srpskog katolika”.

Danilo Kovač, historičar sa Univerziteta Sapienza u Rimu, rekao je za Guardian da kada se razmatra pitanje Boškovićeva etničkog porijekla, “ključno je priznati da je koncept nacionalnog identiteta imao različita značenja u vrijeme njegovih predaka”.

Osvrćući se na radove srpskih i crnogorskih naučnika koji tvrde da je porodica u biti bila srpska, dodao je: “Historijski zapisi nesumnjivo potvrđuju da je Nikola posjećivao i opisivao srpske pravoslavne crkve i manastire na Kosovu”.

Ivan Maslać, komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik, odbacio je takve tvrdnje.

“Imenovanje zračne luke je naša stvar i nećemo, naravno, nikoga pitati o tome”, rekao je, prenosi Slobodna Bosna. “Naravno da Ruđer Bošković nije Srbin”, dodao je.

Domagoj Vidović, jezikoslovac s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je istraživao Orahov Do, rekao je:

“Stric Ruđera Boškovića bio je katolički svećenik don Ilija Bošković. Sve do početka 20. stoljeća u Orahovu Dolu nije živio nijedan pravoslavac. Katoličko porijeklo Boškovića seže više od 400 godina u prošlost. O tome postoje dokazi u biskupijskim izvješćima, maticama i popisima stanovništva”.

Natezanje oko proslavljenih bivših stanovnika nije ništa novo, komentira Borger. Srbija je 2006. godine, nastavlja, beogradski aerodrom nazvala po Nikoli Tesli, legendarnom izumitelju i djedu elektrotehnike. Tesla je po nacionalnosti Srbin rođen u selu Smiljan, koje se tada, sredinom 19. stoljeća, nalazilo na vojnoj krajini Austro-Ugarske, a današnje Hrvatske.

“Iako jedva da je kročio u današnju Srbiju, Beograd smatra Teslu svojim. Njegov se pepeo nalazi u beogradskom muzeju, a Srpska pravoslavna crkva vodi kampanju da se premjesti u katedralu, uprkos njegovom odvojenom pogledu na vjeru. Srbija se gorko bunila kada je Hrvatska stavila lik izumitelja na svoje kovanice od 50, 20 i 10 centi kada se pridružila eurozoni početkom godine”, podsjeća autor.

Narodna banka Srbije izjavila je za agenciju France-Presse da time Zagreb “uzurpira kulturnu i znanstvenu baštinu srpskog naroda”.

Tesla, koji je postao američki državljanin, vjerojatno bi bio zgrožen tim argumentima, smatra Borger.

“Jednako sam ponosan na svoje srpsko porijeklo i na svoju hrvatsku domovinu. Živjeli svi Jugoslaveni”, rekao je jednom.

Na kraju pojašnjava još jednu dimenziju cijele priče.

“U Bosni, pitanje Trebinja ima još jednu dimenziju, nastojanje bosanskih srpskih nacionalista i njihovog separatističkog vođe Milorada Dodika da ojačaju autonomiju Republike Srpske. Projekt su do sada blokirali hrvatski i bošnjački članovi zajedničkog bh. Predsjedništva”, dodaje bez ulaska u detalje.

0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.