Premda se ideja o premještanju glavnog grada nekoliko puta pojavila od islamske revolucije 1979. godine, prijedlozi su brzo odbačeni kao nerealni zbog ogromnih financijskih i logističkih prepreka, prenose agencije.

No, reformistički predsjednik Masud Pezeskian, koji je stupio na dužnost u julu, nedavno je ponovo oživio zamisao, istaknuvši sve veće izazove u Teheranu.

Oni uključuju aobraćajne gužve, nestašice vode, loše upravljanje resursima, izuzetno zagađenje zraka kao i slijeganje, odnosno postupno propadanje tla zbog prirodnih procesa ili ljudske aktivnosti.

Glasnogovornica vlade Fatemeh Mohadzerani je kazala da vlasti proučavaju moguće premještanje.

"Regija Makran se ozbiljno uzima u obzir", dodala je, ali nije pružila nikakav vremenski okvir.

Makran je uglavnom nerazvijeno obalno područje na Omanskom zaljevu u siromašnoj južnoj pokrajini Sistan i Balucistan te u dijelu susjedne pokrajine Hormozgan.

Regija se u više navrata spominjala kao opcija za eventualno premještanje prijestolnice.

"'Izgubljeni raj' Makrana mora biti pretvoren u buduće privredno središte Irana i regije", kazao je ministar vanjskih poslova Abas Arakci u nedjeljnom govoru.

Pezeskian je u septembru rekao da "nemamo drugog izbora nego pomaknuti ekonomski i politički centar zemlje prema jugu i bliže moru".

Oživljavanje planova o promjeni lokacije je vratilo i raspravu o njihovoj nužnosti, pri čemu mnogi ističu historijsku i stratešku važnost Teherana.

Prijestolnicom ga je učinio Aga Muhamed Han Kadžar 1786. i Teheran je više od dva stoljeća služio kao političko, administrativno i kulturno središte zemlje.

U pokrajini Teheran trenutno živi oko 18 miliona ljudi, kao i dva miliona ljudi koji tamo svakodnevno putuju na posao, prema guverneru Muhamedu Sadegu Motamedijanu.