Komisija je objavila plan o postupnom uklanjanju ruske nafte, plina i nuklearne energije s tržišta EU-a koje će se odvijati koordinirano, prenosi Hina.

EK će sljedeći mjesec objaviti zakonodavni prijedlog o zabrani novih ugovora i prekidu postojećih kratkoročnih ugovora o isporuci plina putem plinovoda i ukapljenog plina s ruskim poduzećima koja bi stupila na snagu do kraja 2025.

Time će se za jednu trećinu smanjiti opskrba ruskim plinom već krajem ove godine. Nakon toga će se u sljedeće dvije godine postupno smanjivati uvoz ruskog plina i do kraja 2027. Unija bi definitivno prestala biti ovisna o ruskom plinu.

“Sada je vrijeme da Evropa u potpunosti prekine svoje energetske veze s nepouzdanim dobavljačem. Energijom koja dolazi na naš kontinent ne bi se trebao plaćati agresivni rat protiv Ukrajine. To dugujemo našim građanima, našim poduzećima i našim hrabrim ukrajinskim prijateljima”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Evropska unija je od početka ruske invazije na Ukrajinu znatno smanjila uvoz ruskog plina putem plinovoda. Godine 2021., 45 posto plina potrošenog u EU-u bio je iz Rusije, a 2024. to je smanjeno na 19 posto.

S druge strane, EU je nastavio uvoziti ruski ukapljeni plin.

Ove godine očekuje se brzi rast globalne opskrbe ukapljenim plinom, dok će se potražnja za plinom smanjivati.

S potpunom provedbom okvira za energetsku tranziciju i Akcijskog plana za pristupačnu energiju, očekuje se da će EU do 2030. zamijeniti do 100 milijardi kubnih metara prirodnog plina, što znači smanjenje potražnje za 40-50 milijardi kubnih metara do 2027. godine.

Istovremeno se očekuje da će se kapaciteti LNG-a povećati za oko 200 milijardi kubnih metara do 2028, što je pet puta više od trenutnog uvoza ruskog plina u EU, navodi Komisija.

Ona će nastojati u saradnji s državama članicama osigurati da ukidanje uvoza ruske energije prođe postepeno i dobro koordinirano. Od država članica tražit će da do kraja godine pripreme nacionalne planove u kojima će navesti kako će doprinijeti postupnom ukidanju uvoza ruskog plina, nuklearne energije i nafte.

Plan Komisije predviđa i mjere u području uvoza nafte, čiji je udio već pao s 27 posto početkom 2022. na trenutno tri posto zbog evropskih sankcija.

Između ostalog, EK planira dodatne mjere usmjerene na takozvanu flotu u sjeni. Riječ je o brodovima pod zastavama trećih zemalja koje Rusija koristi kako bi zaobišla ograničenje cijena namijenjeno ograničavanju izvoza ruske nafte u treće zemlje.

Sljedeći mjesec Komisija će objaviti i zakonodavne prijedloge u području nuklearne energije koji će uključivati mjere u vezi s uvozom uranija, obogaćenog uranija i drugih nuklearnih sirovina iz Rusije.