O konklavi je znao vrlo malo, budući da je kardinalom postao 2023. i nikada ranije nije učestvovao u izboru poglavara Katoličke crkve. S druge strane, Tagle, kojeg su mediji smatrali jednim od favorita za nasljednika svetog Petra, već je imao iskustvo iz Sikstinske kapele iz 2013. godine.

"Azijski Franjo" ispričao je detalje za New York Times, koji je u najopsežnijem izvještaju s konklave razgovarao s više od deset kardinala. Iako pravila tajnosti sprečavaju kardinale da otkriju pojedinosti glasovanja, četiri novinara NY Timesa rekonstruisala su ono što su im kardinali smjeli reći, otkrivajući pozadinu izbora prvog Amerikanca na papinskom tronu.

Ključni trenutak dogodio se prvog dana konklave, u srijedu uveče, kada je prvo glasovanje zamalo odgođeno. Uvodna meditacija trajala je gotovo sat, a kardinali u 19:30 još nisu započeli glasanje. Italijan Pjetro Parolin, koji je vodio konklavu, upitao ih je žele li odgoditi glasanje za sljedeće jutro.

- Nismo večerali, nije bilo čak ni pauze za toalet, ali smo odlučili da želimo glasati - otkrio je kardinal Pablo Virgilio David s Filipina.

Dok se gomila na Trgu sv. Petra nadala da odgoda dima znači izbor pape, elektori su prvo glasanje, kako je pojasnio kardinal Omela iz Španije, iskoristili za svojevrsnu "preliminarnu anketu". Kardinal Lazarus Ju Heung-sik iz Južne Koreje rekao je da je u tom krugu „nekoliko kandidata dobilo značajan broj glasova“, a vatikanski izvori su za NY Times naveli da su među njima bili Parolin, Prevost i mađarski kardinal Peter Erdo.

Međutim, Parolin je te večeri shvatio da neće imati dovoljno glasova za papu. Tokom kasne večere u Domu svete Marte, dva kardinala su, birajući povrće, razmatrala svoje mogućnosti i zaključila da su Talijani podijeljeni.

- Neke kardinale uznemirilo je to što nije dovoljno istakao važnost zajedničkih sastanaka kojima je Franjo davao prioritet za upravljanje Crkvom - prenosi izvor.

Istovremeno, Erdo je imao podršku dijela "konzervativne" grupe kardinala, uključujući neke iz Afrike, ali to nije bilo dovoljno za širu podršku. Tako je Fransis Robert Prevost, 69-godišnji "dark horse", počeo privlačiti pažnju nakon prvog glasanja. Prije dolaska u Rim, njegovo ime nije bilo toliko poznato kao neka druga.

- Nisam čak znao ni njegovo ime - priznao je kardinal David.

New York Times piše da je Prevost tokom zajedničkih večera izbjegavao politikanstvo i intrige, ali je već drugog dana konklave "postao snažna figura koja je ostavila malo prostora za konkurentske kandidate i ideološke podjele".

- U tom trenutku shvatite kuda sve ide i kažete: "O moj Bože, neću čak ni koristiti odjeću koju sam pripremio za pet dana" - našalio se Filipinac David, dodavši: "Znali smo, stvar će se riješiti vrlo brzo."

Pet dana prije konklave, dogodio se još jedan ključni trenutak. U subotu, 3. maja, ždrijebom su dodijeljene uloge, a Prevost je izabran da vodi dnevne sastanke prije nego što su se kardinali izolovali za glasanje. Tada su se mnogi počeli okupljati oko ovog tihog čovjeka iz Čikaga.

Kardinal Timoti Dolan iz New Yorka rekao je da je na doručku pokušao bolje upoznati svog sunarodnjaka, dok je njemački kardinal Gerhard Miler primijetio da se nešto dešava: "Bio je to već značajan broj kardinala iz Sjeverne i Južne Amerike."

Što su više razgovarali o Prevostu, izvori NY Timesa kažu, to im se više dopadao.

- Bob, tebi bi ovo moglo biti predloženo - rekao mu je, prema vlastitim riječima, kardinal Džozef Tobin iz Njuarka u Nju Džerziju.

Posebno je značajna izjava engleskog kardinala Vinsenta Nikolsa, koji je objasnio zašto su se kardinali počeli udaljavati od Parolina i približavati Prevost, koji je imao pastoralno iskustvo, misionarski duh i teološku dubinu. Parolin, kao glavni vatikanski diplomata, imao je iskustvo uglavnom u crkvenoj birokratiji.

- Nismo glupi - rekao je Nikols.

U srijedu uveče kardinali su intenzivno istraživali Prevost, a atmosfera je postajala sve pozitivnija. 

- Latinoamerikanci su mi rekli da nije čovjek koji bi unosio razdore - otkrio je Miler, poznat kao kritičar pape Franje, kojeg je Franjo smijenio s mjesta prefekta Kongregacije za nauk vjere.

Tokom drugog i trećeg glasanja u četvrtak situacija je postala jasnija. New York Times nema podatke Corriere della Sere da je Parolin na ručak otišao s 49 glasova, a Prevost s 38, ali piše da je konsenzus poslijepodne postao brz i iznenađujući.

- U četvrtom glasovanju, glasački listići uvelike su se pomaknuli prema Prevostu - potvrdio je južnokorejski kardinal Ju.

Iza budućeg pape u Sikstinskoj kapeli sjedio je Miler, koji kaže da je djelovao smireno. Međutim, Tagle, koji je sjedio pored njega, primijetio je da duboko diše dok su se glasovi gomilali u njegovu korist.

- Pitao sam ga: "Želiš li bombon?" Rekao je: "Da" - ispričao je Tagle.

Tokom jednog glasanja, kardinal Tobin, držeći svoj glasački listić prije ubacivanja u urnu, pogledao je Prevost, kojeg poznaje oko 30 godina.

- Držao je glavu u rukama - rekao je, otkrivši skromnu gestu pape Lava XIV.

Kada je nakon četvrtog kruga počelo prebrojavanje glasova i kardinali shvatili da je Prevost dostigao potrebnih 89 glasova, odnosno dvotrećinsku većinu, Sikstinska kapela je eruptirala od ovacija.

- A on je ostao sjediti! Netko ga je morao podići. Svima su nam se oči napunile suzama - prisjetio se David.

Dok se brojanje nastavilo, a Prevost se približavao troznamenkastom broju glasova, Parolin je morao zamoliti kardinale da sjednu kako bi završili proces.

- Dobio je vrlo, vrlo veliku većinu glasova - otkrio je kardinal Dezire Tsarahazana s Madagaskara.

Nakon izbora, kardinali su s oduševljenjem čestitali Lavu XIV., koji će uskoro proći kroz grimizne zavjese na balkonu bazilike sv. Petra i predstaviti se svijetu. A kardinal Tagle, kojeg je Prevost po dolasku u Rim pitao "kako to funkcioniše", rekao mu je: "Ako postoji išta što želite promijeniti u vezi s pravilima konklave, sada je sve u vašim rukama."