„Ako se Bugarska pridruži eurozoni, to će biti kao ukrcavanje na Titanik“, rekao je za AFP Nikolaj Ivanov, penzionisani visoki zvaničnik, na nedavnom protestu na kojem se traži zadržavanje nacionalne valute – leva.

Od januara, protivnici uvođenja zajedničke evropske valute u Bugarskoj pokrenuli su proteste i zahtijevaju referendum o tom pitanju, usred poplave dezinformacija.

Sjećanja na ekonomsku krizu iz 1996–1997. godine, kada je bankrotiralo 14 banaka, a hiperinflacija premašila 300 posto, ponovno su oživjela i dodatno pojačala protivljenje.

Nekoliko nedavnih anketa pokazalo je da se skoro polovina ispitanih protivi pridruživanju Bugarske eurozoni.

Rasprava je ponovo raspirila propagandu protiv EU, a mnogi od onih koji se protive uvođenju eura počeli su mahat ruskim zastavama.

Bugarska, koja se pridružila Evropskoj uniji 2007. godine, najsiromašnija je članica tog bloka.

„Siromašni se boje da će postati još siromašniji“, rekla je Borjana Dimitrova, direktorica instituta Alpha Research.

To, u kombinaciji s nepovjerenjem u institucije nakon godina političke nestabilnosti, stvorilo je plodno tlo za strah među 6,4 miliona stanovnika od ekonomskih promjena.

Taj strah su dodatno potpalile određene političke grupacije, uključujući krajnje desničarsku stranku Vazrazhdane, koja je u subotu u glavnom gradu organizovala novi protest protiv eura.

Proruski predsjednik zemlje, Rumen Radev, početkom maja dao je iznenađujuću izjavu, također pozivajući na referendum o ovom pitanju.

Ove sedmice optužio je vladu da ne poduzima potrebne mjere kako bi se „najranjivijima“ omogućilo da podnesu šok prelaska na euro.

Prema podacima Eurostata, trećina građana Bugarske prošle godine bila je suočena s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti.

U dezinformacijama koje se masovno dijele na društvenim mrežama, lažno se tvrdi da će uvođenjem eura „Brisel konfiskovati vašu ušteđevinu kako bi finansirao Ukrajinu“.

U međuvremenu, proevropski glasovi se bore da dobiju pažnju javnosti.

„U Sofiji i većim gradovima, stanovništvo – bogatije, obrazovanije i mlađe – vidi to kao logičan naredni korak u procesu evropskih integracija“, rekla je Dimitrova.