Savez znatno pojačava svoje vojne kapacitete jer Rusiju, od njezine agresije na Ukrajinu 2022., smatra znatno većom prijetnjom nego ranije.

Tačne brojke o ciljevima – ukupnim ili po državama – teško je potvrditi jer su klasifikovane. No, prema jednom visokom vojnom zvaničniku, broj brigada koje bi članice NATO-a trebale osigurati u budućnosti povećat će se na 120 do 130. To je čak 50 posto više od sadašnjeg cilja od oko 80 brigada. Izvor iz njemačke vlade tvrdi da je cilj 130 brigada za cijeli NATO.

U odgovoru na Reutersov upit, NATO je poručio da su novi ciljevi "ambiciozni", ali ih nije konkretno naveo. "Temelje se na snagama i resursima koji su nam potrebni za odvraćanje i odbranu, shodno novim odbrambenim planovima", rekao je jedan NATO zvaničnik, prenosi Index.hr.

Njemačka se 2021. obavezala osigurati deset brigada za NATO do 2030. godine. Trenutno ih ima osam, a devetu postavlja u Litvaniji, s planom da bude operativna do 2027.

No, osiguravanje dodatnih 40.000 aktivnih vojnika bit će ogroman izazov. Bundeswehru još uvijek nedostaje oko 20.000 vojnika u odnosu na cilj od 203.000 postavljen još 2018., pokazuju podaci Ministarstva odbrane. Reuters je prošle godine objavio da bi NATO-u za provedbu novih odbrambenih planova trebalo dodatnih 35 do 50 brigada te da bi Njemačka sama morala učetverostručiti svoje kapacitete protuzračne odbrane.

Novi ciljevi, navode izvori, još ne uključuju eventualno povlačenje američkih snaga iz Evrope – opciju koja zabrinjava evropske saveznike jer se NATO-ova odbrana snažno oslanja na američke resurse. Washington je najavio da će o tome razgovarati s partnerima kasnije ove godine. Trumpova administracija već je poručila Evropljanima da SAD više ne može biti glavni garant evropske sigurnosti.

Tokom Hladnog rata Njemačka je imala 500.000 vojnika i 800.000 rezervnih snaga. Danas, uz Poljsku, nosi glavni teret kopnene odbrane istočnog krila Saveza.

Zemlje članice znatno su povećale odbrambenu potrošnju nakon ruske agresije na Ukrajinu, ali Trump i dalje traži više te prijeti da SAD neće braniti one koji ne troše dovoljno. Na samitu u Haagu u junu, glavni sekretar NATO-a Mark Rutte pokušat će uvjeriti lidere da udvostruče dosadašnji cilj izdvajanja s 2 na 5 posto BDP-a – od čega bi 3,5 posto išlo direktno na odbranu, a 1,5 posto na širu sigurnost.

Njemačka je, u historijskom zaokretu, ublažila ustavno ograničenje zaduživanja kako bi mogla povećati odbrambenu potrošnju i podržala Rutteov cilj od 5 posto. Njemački načelnik Glavnog štaba Carsten Breuer naredio je da Bundeswehr do 2029. bude potpuno opremljen, jer NATO očekuje da će Rusija do tada obnoviti svoju vojnu moć dovoljno da ponovo predstavlja prijetnju teritoriju Saveza.