Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 1,1 posto, na 98,14 bodova. Pritom je tečaj eura skočio 1,4 posto, na 1,1550 dolara.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na japansku, za 0,5 posto, pa je cijena dolara skliznula na 144,10 jena.

Pad dolara drugu sedmicu zaredom ponajviše je posljedica nesigurnosti ulagača zbog nejasne, hirovite carinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Zbog toga je dolarov indeks u četvrtak zaronio na samo 97,80 bodova, najniži nivo od marta 2022. godine.

Podršku mu nije pružila ni vijest da su u utorak, nakon dvodnevnog sastanka u Londonu, američki i kineski predstavnici postigli dogovor o trgovini.

"Naš sporazum s Kinom je gotov, još je potrebno konačno odobrenje predsjednika Xija i mene," poručio je predsjednik SAD-a Donald Trump.

Istakao je i da će Kina ukinuti restrikcije na trgovinu rijetkim metalima. "Naše će carine biti 55 posto, a kineske 10 posto", poručio je Trump.

No, to nije podržalo američku valutu jer su, kažu analitičari, mnogi detalji o tome kako će se sporazum provesti zasad nejasni, a neizvjesno je i to kako će završiti pregovori Washingtona s ostalim najvećim trgovinskim partnerima.

Ipak, u petak je podršku dolaru pružio napad Izraela na Iran jer američka valuta i dalje slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena.

"Izraelsko-iranski sukob dodatno je uznemirio ulagače, ali i dalje najviše zabrinjavaju carine i svjetska trgovina. Ipak, kada imate ovakav rizik od podužeg sukoba i eskalacije tog sukoba, dolar i zlato postaju sigurnija utočišta. To je jednostavno psihološka reakcija", objašnjava Juan Perez, direktor u kompaniji Monex USA.