Evropljani uz Zelenskog u Washingtonu dok Trump vrši pritisak za sporazum s Rusijom
Evropski lideri će se pridružiti Volodymyru Zelenskom na sastanku s Donaldom Trumpom u Washingtonu, rekli su u nedjelju, nastojeći učvrstiti Zelenskijevu poziciju dok američki predsjednik vrši pritisak na Ukrajinu da prihvati brzi mirovni sporazum kako bi se okončao najsmrtonosniji rat u Evropi u posljednjih osamdeset godina, javio je Reuters.
Trump se oslanja na Zelenskog da postigne sporazum nakon što se sastao sa šefom Kremlja Vladimirom Putinom na Aljasci i pokazao se više usklađenim s Moskvom u traženju mirovnog sporazuma umjesto prekida vatre. Trump i Zelenskiy će se sastati u ponedjeljak.
„Ako mir ovdje neće biti moguć i ako se ovo samo nastavi kao rat, ljudi će nastaviti umirati u hiljadama... nažalost možemo završiti tamo, ali ne želimo završiti tamo“, rekao je državni sekretar Marco Rubio u intervjuu za CBS-ovu emisiju „Face the Nation“.
Trump je u nedjelju obećao „VELIKI NAPREDAK U POGLEDU RUSIJE“ u objavi na društvenim mrežama, ne precizirajući o čemu bi se moglo raditi.
Izvori upoznati s razmišljanjem Moskve rekli su za Reuters da su američki i ruski lideri razgovarali o prijedlozima da se Rusija odrekne malih dijelova okupirane Ukrajine u zamjenu za to da Kijev ustupi dio utvrđenog zemljišta na istoku i zamrzne linije fronta na drugim mjestima.
Visoki Trumpovi zvaničnici nagovijestili su da je sudbina istočnog ukrajinskog regiona Donbas, koji uključuje Donjeck i Luhansk i koji je već uglavnom pod ruskom kontrolom, na kocki, dok je na stolu bila i neka vrsta odbrambenog pakta.
„Uspjeli smo dobiti sljedeći ustupak, da Sjedinjene Države mogu ponuditi zaštitu sličnu Članu 5“, rekao je Trumpov izaslanik Steve Witkoff u emisiji „Stanje nacije“ na CNN-u u nedjelju, sugerišući da bi to bilo umjesto da Ukrajina traži članstvo u NATO-u. Rekao je da je to „prvi put da smo ikada čuli da se Rusi slažu s tim“.
Član 5. osnivačkog ugovora NATO-a utjelovljuje princip kolektivne odbrane, ideju da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve njih.
To obećanje možda neće biti dovoljno da uvjeri lidere u Kijevu da otpišu Donbas. Ukrajinske granice su već trebale biti zagarantovane kada je Ukrajina predala nuklearni arsenal iz sovjetskog doba 1994. godine, a pokazalo se da to nije bilo dovoljno odvraćajuće kada je Rusija uzela Krim 2014. godine, a zatim pokrenula potpunu invaziju 2022. godine. Rat sada traje već tri i po godine i ubio je ili ranio više od milion ljudi.
Njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer bili su jučer domaćini sastanka saveznika kako bi ojačali Zelenskijevu poziciju, nadajući se da će osigurati jake sigurnosne garancije za Ukrajinu koje uključuju ulogu SAD-a.
Evropljani žele pomoći Zelenskom da izbjegne ponavljanje njegovog posljednjeg sastanka u Ovalnom kabinetu u februaru. To je završilo katastrofalno, a Trump i potpredsjednik J.D. Vance javno su kritikovali ukrajinskog lidera, optužujući ga da je nezahvalan.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen također će otputovati u Washington, kao i predsjednik Finske Alexander Stubb, čiji je pristup Trumpu uključivao runde golfa na Floridi ranije ove godine, te italijanska premijerka Giorgia Meloni, koja podržava mnoge Trumpove politike.
Evropsko dokazivanje jedinstva
Evropski lideri su na nedjeljnom sastanku izrazili jedinstvo, pozdravljajući razgovore SAD-a o sigurnosnoj garanciji, ali naglašavajući da se nikakvi razgovori o teritoriji ne mogu održati bez učešća Kijeva i jasnih aranžmana za zaštitu ostatka ukrajinske zemlje.
Neki su pozvali na trenutni prekid vatre, nešto što je Trump prvobitno rekao da pokušava osigurati tokom samita s Putinom. Trump je kasnije promijenio kurs i složio se s Rusima da mirovni pregovori mogu i bez prekida vatre, ideju koju su neki od evropskih saveznika Ukrajine odbacili.
„Ne možete pregovarati o miru dok padaju bombe“, saopštilo je poljsko ministarstvo vanjskih poslova.
U zajedničkom saopštenju koje su objavile Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka navodi se da suspremni „razmjestiti snage za umirivanje nakon prestanka neprijateljstava i pomoći u osiguranju ukrajinskog neba i mora te regeneraciji ukrajinskih oružanih snaga“.
Neke evropske zemlje, predvođene Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom, rade na takvom planu od prošle godine, ali druge zemlje u regiji i dalje oklijevaju da se vojno uključe, naglašavajući koliko su mirovni pregovori napeti čak i među saveznicima Kijeva.
Zelenskiy je na društvenoj mreži X rekao da je na sastanku postojala „jasna podrška nezavisnosti i suverenitetu Ukrajine“ i da se „svi slažu da se granice ne smiju mijenjati silom.“Dodao je da sve potencijalne sigurnosne garancije „moraju zaista biti vrlo praktične, pružajući zaštitu na kopnu, u zraku i na moru, te da se moraju razvijati uz učešće Evrope".
Rubio je rekao da će i Rusija i Ukrajina morati napraviti ustupke kako bi postigle mirovni sporazum i da će se o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu razgovarati u ponedjeljak. Također je rekao da će morati postojati dodatne posljedice za Rusiju ako se ne postigne dogovor.
„Ne kažem da smo na ivici mirovnog sporazuma, ali kažem da smo vidjeli pomak, dovoljno pomaka da opravdamo naknadni sastanak sa Zelenskim i Evropljanima, dovoljno pomaka da posvetimo još više vremena ovome“, rekao je Rubio za emitovanje CBS-a.
Putin je informisao saveznika, bjeloruskog predsjednika Alexandera Lukashenka, o pregovorima na Aljasci, a razgovarao je i s predsjednikom Kazahstana Kassymom-Yomartom Tokayevim.
Trump je u petak rekao da Ukrajina treba postići dogovor o okončanju rata jer je „Rusija vrlo velika sila, a oni nisu“.
Nakon samita na Aljasci, Trump je telefonom nazvao Zelenskog i rekao mu da je šef Kremlja ponudio zamrzavanje većine linija fronta ako Ukrajina prepusti cijeli Donjeck, rekao je izvor upoznat sa situacijom. Zelenskiy je odbio taj zahtjev.