Objavio je to Reuters, pozivajući se na tri izvora upoznata s razmišljanjem najviših dužnosnika u Kremlju.

Podsjetimo, Putin se u petak na Aljasci sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na prvom rusko-američkom samitu u više od četiri godine.

Tokom gotovo cijelog trosatnog sastanka raspravljano je o tome kako bi mogao izgledati dogovor o miru u Ukrajini, kažu anonimni izvori za Reuters.

Nakon sastanka s Trumpom, Putin je rekao kako se nada da je on jedan veliki korak prema dogovoru, no nijedan od čelnika nije otkrio detalje njihovog razgovora.

Putinovi uslovi

‣ Ukrajina mora predati cijelu regiju Donbas (Donjeck i Luganjsk);
‣ Ukrajina mora odustati od članstva u NATO-u;
‣ Ukrajina mora ostati neutralna;
‣ Ukrajina mora zabraniti prisustvo zapadnim trupama na svojoj teritoriji.

Reuters sada otkriva obrise onoga što bi Kremlj želio vidjeti u mogućem mirovnom sporazumu kojim bi bio okončan rat.

Ruski izvori su rekli da je Putin napravio kompromis u pogledu teritorijalnih zahtjeva koje je iznio u junu 2024., a koji su od Kijeva zahtijevali da ustupi četiri pokrajine koje Moskva smatra dijelom Rusije: Donjeck i Luganjsk u istočnoj Ukrajini - koje čine Donbas - plus Herson i Zaporožje na jugu.

Putinovi 'kompromisi'

‣ Zaustavit će liniju ratišta u oblastima Herson i Zaporožje;
‣ Vratit će male okupirane dijelove Harkivske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti

Kijev je te zahtjeve odbacio i nazvao to ravnom predajom.

U svom novom prijedlogu, ruski predsjednik ostaje pri svojim zahtjevima da se Ukrajina potpuno povuče iz dijelova Donbasa koje još uvijek drži.

Moskva bi zauzvrat zamrznula liniju ratišta u Zaporožju i Hersonu i odustala od prodora prema jugu.

Izvori kažu da je Moskva kao dio mogućeg sporazuma također spremna predati male dijelove Harkivske, Sumske i Dnjepropetrovske regije Ukrajini koje kontroliše.

Putin se drži i prethodnih zahtjeva da Ukrajina odustane od svojih ambicija o članstvu u NATO-u, kao i ograničenja ukrajinske vojske i sporazuma da se nijedna zapadna vojska neće rasporediti na terenu u Ukrajini kao dio mirovnih snaga.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova za sada se nije oglasilo o tim prijedlozima.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta odbacio ideju povlačenja s međunarodno priznate ukrajinske zemlje kao dijela sporazuma te je dodao da Donbas služi kao tvrđava koja sprječava ruski napredak dublje u Ukrajinu.

"Ako govorimo o povlačenju s istoka, to ne možemo učiniti. To je pitanje opstanka naše zemlje, što uključuje najjače odbrambene linije", poručuju iz Kijeva.

Zelenski dodaje i da nije na Rusiji da odlučuje o članstvu u NATO savezu.

O ruskim se prijedlozima još nisu oglasili ni iz Bijele kuće, kao ni iz NATO saveza.

Ruske snage trenutno kontrolišu oko petinu Ukrajine, što je područje veliko otprilike kao američka savezna država Ohio.

Izvori bliski Kremlju ističu da je samit na Aljasci bio najbolja prilika za mir od početka rata jer su se vodile konkretne rasprave o ruskim uslovima, a Putin je pokazao i spremnost na popuštanje.

Jedan od tih izvora kaže da je poruka koja je prenesena Trumpu poruka o kompromisu, da je Putin spreman za mir.

Izvori su upozorili da Moskvi nije jasno hoće li Ukrajina biti spremna ustupiti ostatak Donbasa te da će se rat nastaviti ako to ne učini.

Također je nejasno hoće li Sjedinjene Američke Države priznati ukrajinsku teritoriju koju drži Rusija, dodali su.

(NAP)