U intervjuu za Kyiv Independent Sikorski je naglasio da je napad ruskih dronova na Poljsku 10. septembra bio ozbiljan test za NATO. Podsjetimo, u tom incidentu oborena su samo četiri od ukupno 19 dronova, dok je jedan pao čak 400 kilometara zapadno od ukrajinske granice.

Poljska je odmah nakon toga zatražila konzultacije prema članu 4 NATO ugovora, a kao odgovor Alijansa je 12. septembra pokrenula novu operaciju odvraćanja pod nazivom "Istočni stražar".

Sikorski je objasnio da Rusija tada nije snosila teže posljedice jer "nije bilo ljudskih žrtava, već samo manja materijalna šteta". Međutim, upozorio je da bi svaki gubitak života, ili eventualni napad na zračnu luku Rzeszów – ključno logističko čvorište za pomoć Ukrajini – značio prelazak crvene linije i automatsko pokretanje člana 5.

"Rusija se opasno približava tom pragu", rekao je Sikorski.

Napad je, prema njegovim riječima, paradoksalno dodatno povezao Poljsku i Ukrajinu. Kijev je ponudio pomoć u jačanju protudronskih kapaciteta i elektronskog ratovanja, a dvije zemlje već razgovaraju o zajedničkim vježbama na poljskom teritoriju.

"Putin je, paradoksalno, ubrzao našu saradnju. Javnost sada jasno zahtijeva tješnju saradnju s Ukrajinom jer ona ima najnovije iskustvo i oružje u borbi protiv ruskih dronova", kazao je Sikorski.

No, dok poljski ministar govori o jedinstvu NATO-a, američki predsjednik Donald Trump unosi dozu nesigurnosti. On je 12. septembra izjavio da "neće nikoga braniti" bez ispunjavanja niza uvjeta, uključujući prekid kupovine ruske nafte i uvođenje carina Kini.

Sikorski je podržao Trumpov zahtjev za prekidom uvoza ruske energije, pri čemu je posebno prozvao Mađarsku. Međutim, bio je oprezniji oko ideje carina Kini, naglasivši da je glavni prioritet i dalje uvođenje novih sankcija Rusiji.

"Agresor je Ruska Federacija. U Europi smo već uveli 18 paketa sankcija i radimo na devetnaestom", zaključio je Sikorski.