20.5.2022. 8:24
0
Otvoreni Balkan otvara niz praktičnih pitanja
Otvoreni Balkan velika je opasnost za bezbjednost građana, prvenstveno zbog sistema bezbjednosti hrane, ocjenjuje nekadašnja direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore Vesna Daković, govoreći o primjeni ove regionalne inicijative.
Regionalno povezivanje “Otvoreni Balkan” pokrenuli su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, u cilju međusobnog unapređenja slobode kretanja roba, usluga i ljudi.

Crna Gora je odbijala da joj pristupi, ali novi premijer Dritan Abazović podržava taj koncept. Kosovo i Bosna i Hercegovina ne podržavaju ovu inicijativu. Abazović je esplicitno ovaj projekat podržao u intervju Kljan Kosova 11. maja.

Od pokretanja 2019. godine argumenti “za” i “protiv” Otvorenog Balkana uglavnom se svode na političke.  Kada se govori o ekonomskim, potenciraju se prednosti zajedničkog tržišta, manjka privrednih barijera. Rijeđe se govori o problemima primjene i uticaju na sigurnost građana.

Bezbjednost hrane i životinja, bezbjednosni rizici, priznavanje diploma, “gušenje” domaće poljoprivrede –neki su od njih.


Uvoz bez sanitarne kontrole opasnost za zdravlje

Države Otvorenog Balkana uzajamno će priznavati fitosanitarne dozvole.  Dvije od tri države koje podržavaju inicijativu, Srbija i Albanija, donijele su Zakon koji potvrđuje da na granicama neće biti veterinarskih i fitosanitarnih inspektora koji pregledaju životinje, hranu životinjskog porijekla i biljke.

Upravo u tome Daković vidi opasnost za bezbjednost građana i upozorava da to može da ima pogubne posljedice jer, kako navodi, životinje i biljke mogu da unesu bolest u državu.


“Granični fitosanitarni i veterinarski inspektori kod nas obavezno pregledaju pošiljke na graničnim prelazima u posebno uređenim objektima za pregled sa laboratorijama, komorama za zadržavanje robe. Ovo što su potpisale Albanija i Srbija je nešto što potpuno odskače u odnosu na standarde i granične inspekcijske kontrole”, kaže Daković za Radio Slobodna Evropa.

U kojoj mjeri su ove kontrole neophodne svjedoči podatak da se sa granice tokom godine vrati više od hiljadu tona hrane, dominantno voća i povrća, zbog nedozvoljenih pesticida. Crna Gora takav objekat ima u Luci Bar.

Evropska komisija Crnoj Gori dodijelila je sredstva za još tri objekta za veterinarski i fitosanitarni pregled čime, smatra Daković, Evropska unija(EU) želi da sačuva svoje buduće granice od unosa bolesti koje se prenose životinjama ili hranom, odnosno od “uvoza” štetnih organizama koji mogu uništiti zasade u Uniji.



Ko bi kontrolisao nepravilnosti?

Daković kaže da su standardi sa mesom ujednačeniji, ali da se dešavalo da se hrana vrati zbog salmonele ili drugih organizama opasnih po zdravlje.

“U nekim od država regiona postoji bolest kuge afričkih svinja zbog čega smo zabranili uvoz svinja iz tih država. Veterinarski inspektor to kontroliše. Ovo je samo jedan segment i ne znam kako bi se sada ta zabrana tretirala”, kaže Daković.

Nepoznanica je šta se dešava u slučaju kada bi životinja, koja je zaražena, bila uvezena u državu.

“Ne znam kome bismo se žalili, ko bi taj problem riješio. Čiji bi troškovi vraćanja bili. I kome se žalimo ako dođe do masovnog ili bilo kakvog trovanja ili obolijevanja?”, pita Daković.


Ranije su primjedbe išle kroz CEFTA sekretarijat, kao kada se Albanija žalila na Crnu Goru, jer joj se analizira svaka pošiljka voća i povrća prilikom uvoza u Crnu Goru, pojašnjava Daković.  Inače, fitosanitarna politika i politika bezbjednosti hrane u Crnoj Gori u potpunosti je usaglašena sa EU pravilima, a što je sadržano u poglavlju 12, koje je Crna Gora otvorila 2016. godine.

Srbija, koja je takođe kandidat za članstvo u EU, nije otvorila ovo poglavje. Albaniji su blokirani pregovori dok Sjeverna Makedonija čeka otvaranje pregovora o članstvu.


Balkan bez granica i bezbjedonosni rizik

Profesorica Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović ukazuje da bi pridruživanje Crne Gore inicijativi Otvoreni Balkan zahijevalo mijenjanje niza crnogorskih zakona.

“Režim trgovine Otvorenog Blakana nije usaglašen sa našim carinskim zakonom, niti spoljnotrgovinskim procesima. Nije usaglašeno sa propisima u oblastima obrazovanja u dijelu prepoznavanja diploma. Takođe, neusaglašeno je sa zakonima u oblasti pristupa tržišta rada, rada stranaca, pa sve do inspekcijskih službi i naših ograničenih kapaciteta i tako dalje”, ukazuje Đurović.

Sjeverna Makedonija, jedna od država koja podržava inicijativu, odgodila je potvrđivanje međudržavnih ugovora za Otvoreni Balkan, dok ih ne usaglasi domaćim propisima.  Otvorene granice, smatra Đurović, donijele bi i velike bezbjednosne rizike.

“Plombiranje kamiona u jednoj zemlji, koji prolazi kroz više granica, da bi se u nekoj drugoj balkanskoj državi zastavio, asocira na “balkanske rute”, gdje bez klasične kontrole policije i carine postoji rizik da se poveća nedozvoljena trgovina drogom, narkoticima, oružjem, čak i ljudima”, navodi Đurović.


Sporno je i priznavanje diploma

Iako podržavaoci koncepta Otvorenog Balkana kao prednost ističu mobilnost radne snage, i mogućnost zapošljavanja bilo gdje na teritoriji zemalja učesnica, profesorica Đurović ukazuje da brzo priznavanje diploma ne bi dalo doprinos rješavanju problema na tržištima rada i obrazovanja.

“Postavlja se pitanje kvaliteta provjere i to ne treba ubrzavati već ispoštovati sve složene procedure, koje su neophodne zbog tačnosti. Priznavanje stečenih diploma iz regiona značilo bi veći broj novih visokoškolaca i radnika iz regiona u Crnoj Gori”.


Jedno od problematičnih pitanja je i režim trgovine koji je, kako dodaje Đurović, veoma liberalno postavljen u Otvorenom Balkanu.

“Crnoj Gori, koja već uvozi 50 odsto bruto domaćeg proizvoda u robama, dolazak konkurentnijih firmi bi ugrozio i trenutnu ograničenu domaću poljoprivrednu proizvodnju i izazvalo revolt domaćih poljoprivrednika koji ionako imaju problema oko plasmana proizvoda. Zato treba razmišljati o domaćim prozvođačima, farmerima, i prehrambenoj industriji”, kaže Đurović.

Naglašava da je Crna Gora, poput Kosova, na 50 odsto trgovinskog deficita. “Zapravo, sve države koje bi obuhvatio Otvoreni Balkan su u trgovinskom deficitu. Samo je u plusu Srbija kojoj bi ovo bio dodatni ekonomski stimulans”, kaže Đurović.


“Kada se sve ovo ima u vidu, i kada se svi aspekti ukrste i kada imamo vidu da je naš prioritet ulazak u EU, imamo dosta argumeta da zaključimo da treba da zadržimo spoljnopolitički prioritet i put ka EU”, zaključuje Đurović.

Do sada Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija potpisale su Memorandum o razumijevanju o saradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na Zapadnom Balkanu, Memorandum o razumijevanju o saradnji u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada na Zapadnom Balkanu i Sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa na Zapadnom Balkanu.


(Amer M.)
0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.