10.4.2021. 18:52
1
Stigao novi, ali i mnogo čudniji soj korone: U Brazilu dnevno umiralo po 1.000 ljudi, a sada umire triput više
Internetska adresa za provjeru medicinskih podataka PubMed Nacionalne medicinske biblioteke američke vlade, koja sakuplja medicinske članke iz čitavog svijeta, još do početka aprila nije našla osobito mnogo znanstvenih podataka o soju virusa P.1 kao jednoj od već brojnih verzija koronavirusa.

Ipak, naučni rad sa sjevera Brazila pokazuje da se taj soj ponaša netipično i da bi se moglo zaključiti da je zarazniji od “klasične” varijante, piše Deutsche Welle.

No, znanstvenih nalaza još nema, virus se u Brazilu doista širi vrtoglavom brzinom i prema podacima od 8. aprila je u toj zemlji zaraženo preko 13 miliona osoba – na 211 miliona stanovnika. Je li taj soj toliko smrtonosniji, to je teško reći, tačno je da je broj umrlih drastično porastao, početkom januara je umiralo po oko 1.000 osoba svakog dana, sad ih je već i po 3.000. Ali tu treba uzeti u obzir da je i zdravstvena skrb gotovo kolabirala. Isto tako je samo pretpostavka koja se prenosi u medijima kako je tamo već 90% novooboljelih od tog novog soja, zbog stanja u zdravstvu je nemoguće provjeravati genetski kod virusa kod svakog oboljelog.

Isto tako je neosporno da je taj soj već zabilježen ne samo u Meksiku ili Kolumbiji nego da je već stigao i u Europu, u Belgiju i Švedsku. Soj P.1 je utvrđen 10. januara u Brazilu i na virusu SARS-CoV-2 je stvorio već 17 mutacija od kojih su tri na proteinu šiljku, po čemu se može zaključiti da tako lakše prodire u ljudske stanice. Problematična je i mutacija E484K koja, opet tek kako se pretpostavlja, može dovesti do oboljenja i onih osoba koje su već preboljele koronu i koje su stvorile imunitet.

Taj zaključak je utemeljen na činjenici kako se soj P.1 osobito širi po brazilskoj saveznoj državi Manaus jer je tamo mnogo osoba oboljelo od korone već u prvom valu pandemije. Pretpostavlja se i kako taj soj ima sličnosti s južnoafričkom mutacijom B.1.351, ali se vjeruje kako su te promjene nastale neovisno.

Na ovo pitanje nema jednostavnog odgovora, poznato je kako vakcine AstraZenece i BioNTecha u laboratorijskim uvjetima stvaraju antitijela i protiv soja P.1, ali je poznato i da AstraZeneca nije toliko djelotvoran protiv virusa s južnoafričkom mutacijom B.1.351.

No već se i s drugim preparatima pokazalo kako i vakcinisane osobe mogu biti “napadnute” virusom, ali kako je onda tok bolesti mnogo blaži. Utoliko se može reći i kako barem do neke mjere postojeće vakcine djeluju i protiv soja P.1, ali o tome se još intenzivno provode istraživanja.

(H. Ahbabović)

1
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.