Nezadovoljstvo unutar HNS-a BiH. Pluralizacija hrvatskog političkog korpusa i osnivanje novog političkog bloka. Može li HDZ BiH dobiti ozbiljnu opoziciju? Što nas čeka na Općim izborima? Ima li političke snage za promjenu vlasti? Što su ključni izazovi, a što rješenja? Na ova pitanja su u emisiji Plenum Federalne televizije odgovarali Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Ivo Tadić (HDS), Dragan Markovića i Marinko Čavara (HDZ BiH).

Na početku je predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović kazao kako novi hrvatski politički blok, zasad, čine četiri stranke, koje su se "dogovorile već godinu i po prije izbora da će zajedno izaći na naredne izbore" svjesni, kako kaže, "pozicije u hrvatskom narodu, svjesne odgovornosti i svjesni da Hrvati vape za demokratizacijom i za pluralizmom".

Nije dobro predstavljan

Podsjećamo, HDZ 1990, Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski demokratski savez uputili su otvoreno pismo rukovodstvu HNS-a i istaknuli uvjete za aktivnije uključivanje u rad ovog tijela.

“To što postoji političkih stranaka kod Hrvata u BiH, vjerovatno postoje kvalitetni i sposobni ljudi, ali mi smo ti koji nosimo određeni legitimitet i koji smatramo da hrvatski narod nije dobro predstavljan u proteklih 20 godina i da nosimo odgovornost da se organiziramo i da ponudimo vlastitom narodu neku drugu, za mene bolju, opciju. Vrijeme će pokazati šta hrvatski narod o tome misli”, rekao je Cvitanović.

Ono što je istakao kao zajedničko za pomenute hrvatske stranke jeste "nezadovoljstvo radom Hrvatskog narodnog sabora", a cilj "zaustavljanje egzodusa hrvatskog naroda iz Bosne i Hercegovine".

“Ja vjerujem da smo dovoljno kapacitirani da možemo doći do tog cilja. Ova politika proteklih 20 godina, nažalost, nije uspjela doći do tog cilja. Dakle, to su sve ozbiljni ljudi, iskusni političari, koji nose kroz svoje prošlo djelovanje značajnu političku odgovornost. Vrlo čisti kada je u pitanju odnos prema hrvatskom narodu, tako da idemo otvorenih pluća i pozivamo sve one koji žele na ovaj način s nama razmišljati, da se organiziramo i da ponudimo hrvatskom narodu mogućnost da napokon bira. Od nametanja izborne volje većinskog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj, što ga uvijek tjera na odricanje, na dogovor, na zaboravljanje demokracije i pluralizma. U ovom trenutku naš je stav da, ako govorimo o nekom zajedništvu, ono mora biti potpuno drugačije od onoga što smo do sada imali”, zaključio je Cvitanović.

“Ako 20 godina to nismo uspjeli promijeniti (Izborni zakon), uvijek neko ne da. SDA 15 godina, ista priča. Nema, ne da - pa se svi resursi podijele. Sad Trojka, ista priča kao SDA. Negdje mora postojati rješenje ili ćemo se vrtjeti ukrug 20 godina. Mislim da nije bilo kapaciteta da se riješi Izborni zakon. Mislim da bošnjačka politička scena, ne narod, nego ova politička scena bezrazložno pokušava na sve načine majorizirati Hrvate u Federaciji, zapostavljajuću RS”, rekao je Cvitanović.

“Gospodin Cvitanović nije odgovorio na koji način bi se to pitanje riješilo, nego samo napada da nije riješeno. Svi zajedno snosimo odgovornost, pogotovo bošnjački narod, koji nije vidio potrebu, u svoju korist, da se riješi legitimno predstavljanje hrvatskog naroda. Mehanizmi su, nažalost, takvi da hrvatski narod ni u Federaciji, ni na državnom razini ne može donositi odluke sam niti upravljati. Niti može pripriječiti donošenje neke odluke. Moramo biti svjesni svoje pozicije i mogućnosti donošenja odluke”, poručio je Marinko Čavara, član Predsjedništva HDZ-a BiH.

“Govorim o legitimitetu u HNS-u. U HNS-u se često događa ono što mi potenciramo u Federaciji, potpuno s pravom, jer bošnjački politički predstavnici će ubiti državu željom da imaju dva člana Predsjedništva BiH. Srbi će izgubiti sve ono što imaju jer žele kruha preko pogača. Imaju tri veta na razini Bosne i Hercegovine, imaju svoju republiku, pa šta hoće više? Često se u HNS-u događa da HDZBiH se ponaša kao Bošnjaci u Federaciji ili Srbi u RS-u - da majorizira. Mi ne možemo, kolega Čavara, dijeliti odgovornost na isti način, iako imamo kompatibilne stavove oko ključnih pitanja, jer ste vi, poslije svakih izbora, bez obzira na deklaracije HNS-a, sami formirali vlast, zanemarajući doprinos bilo koga. Okej, neka ste, ali imamo li efekte tog djelovanja? Ja da sam vodio politiku pri formiranju vlasti, ne bi se formiralo Vijeće ministara ni s Trojkom, ni s bilo kime drugim dok se ne promijeni Izborni zakon. Vi ste taj put izabrali. Mi podržavamo Izborni zakon. Dat ćemo ruku da se sve blokira dok se ne promijeni Izborni zakon”, rekao je Cvitanović.

Svađanje za glasove

Dragan Markovina, povjesničar i publicist, smatrao se "viškom" u emisiji, govoreći kako bi se isto, da je u poziciji gostiju, "svađao za buduće glasove".

“Ja sam Hrvat i slažem se s ovim bazičnim zahtjevom. Smatram da trebaju Hrvati birati sebi člana predsjedništva. Mislim da je to jasno kao dan, praktično svima. Druga stvar, mene i moje stavove ne predstavlja niko od ovih ljudi. Siguran sam da sam ja manjina, politička manjina, među Hrvatima. Ali to nije pluralizam, kada imate desno-desnije, nacionalno-konzervativno, jer nema čak ni liberalne stranke među Hrvatima, a kamoli neke lijeve”, rekao je Markovina.

Dalje je objasnio kako ljude poput njega koji "jesu manjina u tom narodu, politički - ne predstavlja niko", te dodao: "sasvim mi je svejedno ko će od ovih ljudi predstavljati Hrvate".

“Mislim da bi bilo dobro da se osnuju nekakve hrvatske socijalne demokrate, pa da u specifičnim okolnostima među Hrvatima ima nekakav odmak od politike koja se vodi u Sarajevu. Time će i oni imati lakši pristup ostatku biraškog tijela, odnosno većini biraškog tijela, da istu stvar naprave možda u Republici Srpskoj i da bi to možda bila jedina šansa za neku stvarnu pluralizaciju", objasnio je Markovina, te zaključio: "Zaista mislim da bi među svim narodima i građanima trebao doći istinski pluralizam. To znači da Hrvati nisu zaostali narod u odnosu na druge, da među Hrvatima ima i liberala i konzervativaca i nacionalista i ljevičara i socijaldemokrata. To se ne može vidjeti ovako. To se naprosto ne vidi. I suštinski mene, evo, najskrenije govorim, koji pratim politički život, pišem o tome, mene ništa ovo ne zanima što ljudi u vašem studiju govore”.

“U politici je jedino rješenje dijalog i kompromis. Međutim, očito da toga nema i moramo prihvat činjenicu da je stanje sve gore. Situacija je jako ozbiljna. Kako će sve ovo završiti? Bojim se da se ništa neće desiti narednu godinu-godinu i po i da će, pogotovo ovi koji su vlasti, povlačiti sredstva, dijeliti novac, kupovati birače. Evropski zakon i sve ovo na određen način stoji. Kad su u pitanji Hrvati u Bosni i Hercegovini - mislim da je više sramota da se ne riješi izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda”, zaključio je Ivo Tadić, predsjednik Hrvatskog demokratskog saveza.