Epidemiolozi iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo potvrdili su da se redovna deratizacija, zakonom propisana dva puta godišnje, nije vršila od 2022. do jeseni 2023. godine. Kao razlog navode probleme s tenderskim postupkom i žalbe ponuđača, koje su dovele do obaranja tendera.

Ipak, zastoj u deratizaciji doveo je do značajnog porasta broja glodara u Sarajevu, što je direktno povezano sa širenjem leptospiroze – zarazne bolesti koja se prenosi putem kontaminirane vode, tla ili direktnog kontakta sa životinjama.

Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu potvrdilo je da je formiran predmet koji se odnosi na moguće propuste i ugrožavanje javnog zdravlja. U fokusu istrage su odgovorni u institucijama koje su zadužene za provođenje mjera zaštite – prvenstveno deratizacije javnih površina.

Ekološki aktivisti i stručnjaci smatraju da je sistemski pristup nefunkcionalan. Anes Podić iz organizacije “Eko akcija” ističe da tenderi često služe za pogodovanje pojedincima, a ne za zaštitu zdravlja građana. Kao potencijalno rješenje predlaže da deratizaciju preuzme javno preduzeće, a ne privatni konzorciji.

Zabrinutost izaziva i opće stanje higijene u gradu. Iako su komunalne službe pojačale aktivnosti na čišćenju, građani tvrde da Sarajevo nikada nije bilo prljavije.

S druge strane, i građani snose dio odgovornosti. Mnogi priznaju da se otpad ne odlaže pravilno, a čišćenje zajedničkih površina se sve rjeđe prakticira. “Toga nije bilo ni u ratu”, ističe jedna stanovnica Sarajeva.

Prema podacima Zavoda, glavni uzroci epidemije leptospiroze su povećan broj glodara, blaga zima, te loša higijena zgrada i javnih površina. Trenutni ugovor s firmama koje obavljaju deratizaciju traje do kraja 2025. godine. Nadležni tvrde da je procedura sada stabilna, ali ostaje pitanje – zašto su nadležne institucije čekale izbijanje epidemije da bi reagovale?