Uvodničari su bili predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Sarajevu Šukrija Bakšić i Amir Šelo iz Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samuprave HNK.

Povod za ovu temu je izrada Nacrta reforme Ustava na građanskim demokratskim principima, koji je sačinila devetočlana radna grupa Kruga 99 na osnovu rasprave sa sesije održane prije dvije sedmice.

Cjelovit materijal sadrži i opširno obrazloženje koje će biti objavljeno javnosti u narednom periodu, nakon definisanja konačnog teksta prijedloga. A danas su javnosti predočeni preambula i Principi ustavne reforme BiH.

- Dalje više ovako ne ide, konstatovali smo ne samo mi u Krugu 99. Nastavak procesa urušavanja države ide ka daljim konfliktima pa i obnovi nasilja i ratnih strahota.

Trideset godina poslije trpljenja "luđačke košulje" etnopolitičkog uređenja jedina alternativa je izgradnja političkog sistema i savremenog Ustava BiH po uzoru na moderne evropske demokratske države.

To je uslov trajnog mira i nekofliktnog društva. Svako ostajanje BiH u statusu "posebnog slučaja" izvan demokratskih standarda više nije održivo. I neprihvatljivo je.

Odbijamo demagoške argumentacije etno-nacionalista podjednako koliko i njihovih saveznika unutar internacionalne zajednice, pa zvali se oni visoki predstavnik Schmidt ili neki kongresmeni SAD-a, ili pak suspektni akteri evropske birokratske nomenklature - poručio je u svom obraćanju Kulenović.

Prema njegovim riječima, oblanda očuvanja mira i stabilnosti putem cementiranja postojećeg stanja jeste providna čembrlenovska politika apismenta, činjenja kratkovidih ustupaka nasilnicima, odlaganje neizbježnih katastrofa.

- One nisu, pokazalo se u prošlosti, nikakve garancije trajnog mira već generiranja i ohrabrivanja snaga ultimativnog nasilja i rata, kako se pokazuje i danas.

Čin odlaganja društvene i državne golgote i ratućih konflikata nisu rješenje. Rješenje je u porazu snage agresivnog urušavanja države i afirmaciji sloboda svakog građanina i društva u cjelini.

Naša paradigma nacionalne, bosanske budućnosti mora se temeljiti na vrijednostima modernih evropskih država. Ustavna reforma mora biti mapa puta za pune evropske integracije.

Dejtonska ustavna rješenja nastala u uslovima genocida i udruženih zločinačkih poduhvata moraju biti prevaziđena kako bi se ostvario realističan, prosperitetan, demokratski evropski - "briselski cilj".

Nikada nećemo zaboraviti da je dejtonski Ustav donio mir, ali i "kukavičje jaje" etničkog uređenja koje generira konflikte, razara inkluzivno društvo i proizodi potencijal za novi rat.

Naša paradigma mora biti nadstranačka i nadetnička, kako bi i stranačka i etnička bila slobodarska i u interesu svakog građanina ove zemlje - ističe Kulenović.

Uvjereni smo, dodaje, da reforme Ustava BiH na građanskim demokratskim principima moraju u svojoj supstanci sadržavati vrijednosti moderne civilizacije.

- Zbog toga i polazimo od principa i ciljeva Povelje Ujedinjenih nacija, izražavajući posvećenost liberalnoj demokraciji, miru, pravdi, solidarnosti i međusobnom razumijevanju.

Smatramo da Bosna i Hercegovina treba biti sekularna država republikanske forme vlasti, na temeljima parlamentarne demokracije, vladavine prava i sa slobodnim i demokratskim izborima.

Čvrsto smo opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa internacionalnim pravom.

Nas moraju voditi principi, vrijednosti i standardi univerzalne Deklaracije o ljudskim pravima, Internacionalni pakt o građanskim i političkim pravima, Internacionalnog pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Deklaracija o pravima lica koja pripadaju etničkim, vjerskim i jezičkim manjinama, kao i drugim instrumentima zaštite individualnih ljudskih prava, te historijskog čina prijema u Ujedinjene nacije 22. maja 1992. godine.

Bezuslovno smatramo da jednakopravnost, sloboda i nezavisnost građana Bosne i Hercegovine, kao nositelja državnog suvereniteta, treba biti garantirana, obezbijeđena i implementirana u svim aspektima društva - navodi Kulenović.

Naglašava da Bosna i Hercegovina mora biti država svih njenih građana, koji zajedno uz puno uvažavanje etničkih, vjerskih i kulturnih raznolikosti, tvore bosanskohercegovačku/bosansku naciju, koja je potvrđena prijemom u Ujedinjene nacije.

- Pri tome mi uvažavamo sva dosadašnja mišljenja Venecijanske komisije o političkom, društvenom, izbornom i pravosudnom sistemu u Bosni i Hercegovini.

A naročito uvidjevši kako sadašnji društveno-politički sistem urušava kulturu zajedničkog života, proizvodi etničke distance i konflikte među političkim elitama na štetu individualnih ljudskih prava.

Više je nego vidljiv zastoj da Bosna i Hercegovina postane punopravnom članicom Evropske unije i NATO-a, da se svjesno koče reforme i reformski procesi, ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije i zastoj u sačinjavanju svakog narednog Programa reformi Bosne i Hercegovine kao uslov za članstvo u NATO savezu.

Zbog toga naglašavamo potrebu da se politički, društveni i ekonomski sistem mora uskladiti sa normama, vrijednostima i standardima evropske pravne stečevine (acquis communautaire) na kojima je temeljena Evropska unija.

Posebno ističemo da važeće ustavno rješenje sadrži utvrđenu sistemsku diskriminaciju građana na temelju njihove etničke pripadnosti i mjesta prebivališta, koja je posebno utvrđena presudama Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku, Pudarić i Kovačević.

Ono je u suprotnosti i sa viševjekovnom etnoteritorijalnom nepodijeljenošću državnog prostora Bosne i Hercegovine, života u raznolikostima i jednakosti, Deklaracijom o pravima građana sa Drugog zasjedanja ZAVNOBIH-a, održanog 1. jula 1944. godine u Sanskom Mostu, Ustavom Republike BiH, rezultatima građanskog Referenduma iz 1992. organizovanog na cijelom prostoru BiH i pod internacionalnim nadzorom i inicijativom.

Time smo dodatno ubijeđeni da građanski konstituirani organi vlasti i pravične procedure najbolje stvaraju toliko potrebne inkluzivne odnose unutar pluralističkog društva u kojem postoje jednake šanse za sve građane.

Ne smijemo nikada gubiti iz vida sve presude Internacionalnog krivičnog suda u Hagu (ICTY) u kojima je utvrđeno počinjenje zločina genocida, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i udruženih zločinačkih poduhvata koji su za cilj imali stvaranje monoetničkih dijelova teritorija u Bosni i Hercegovini kroz etničko čišćenje, te naglašavamo da je u tim okolnostima oktroisan postojeći Ustav.

Zato smo odlučni u zahtjevu da izborno zakonodavstvo ne odstupa od evropskih izbornih principa i standarda, niti da se uvode dodatne diskriminacije građana u njihovom aktivnom i pasivnom izbornom pravu, niti nejednaka vrijednost glasa svakog građanina temeljem etničke pripadnosti i mjesta prebivališta - kaže Kulenović.

Članovi radne grupe ističu također potrebu i nužnost da ekonomski sistem Bosne i Hercegovine funkcioniše na jedinstvenom tržištu u korist svih građana ove zemlje.

- To su, dakle, osnovne pretpostavke i vrijednosti za reformu sadašnjeg ustavnog uređenja i njegovog usaglašavanja sa zahtjevima evropske pravne stečevine kao i temeljnim principima vladavine prava i liberalne demokracije.

Jasna vizija jeste materijalna snaga u suočenju sa realpolitičkim snagama i na unutrašnjem i internacionalnom planu, ali i mapa puta sticanja savezništva za slobodnu Bosnu i Hercegovinu - zaključio je Kulenović.

(NAP)