Projekat koji je krenuo kao donacija Crvenog polumjeseca, kada je kupljen jedan mali traktor i plug, prešao je u prepoznatljivu aktivnost kojom se unapređuje vakuf. Kako je aktivnost Medžlisa napredovala, kupljene su i dodatne mašine i priključci, čime je kvalitet obrade oko 130 duluma doveden na značajno veći nivo.

Glavni imam Medžlisa Janja hafiz Omer-ef. Camić kazao je za Agenciju MINA kako se na vakufskom zemljištu uvijek vrijedno radi.

– Sijemo pšenicu, kukuruz i krompir, a određena količina krompira sije se za potrebe obrazovnih insititucija Islamske zajednice. Na zemlji vrijedno rade naši članovi Izvršnog odbora, imami te dio džematlija. Hvala Bogu, na zemlji se uvijek ima nešto raditi tokom cijele godine – kazao je Camić.

Plan rada na poljima u Janji jasno je definisan, dodaje Camić, tako oni imami koji imaju obavezu u džamijama donose ručak, večeru, kafu i osvježenje onima koji rade u poljima.

Ipak, kada stigne vrijeme žetve, uključuju se i druge džematlije.

– Kad je veći posao, kad je žetva, onda uključimo i džematlije, i kad su neki profesionalni poslovi, onda uključimo džematlije koji se bolje razumiju– navodi Camić.

Prinosima pšenice u Medžlisu Janja su zadovoljni, iako im vremenske prilike nisu išle na ruku.

– Konkretno ove godine, pšenica je stvarno dobro rodila, dobro nas je poslužilo vrijeme, osim ovih zadnjih dana kad su bile velike vrućine, pa je zrno nazor sazrelo. Ali, prinos je opet rekordan u odnosu na prethodne godine.
Prosjek na svim njivama bio 870 kilograma po dulumu. Poređanja radi, prošle godine na istoj površini imali smo za četiri tone manje. Bilo je i njiva koje su dale više od 900 kilograma pšenice – kazao nam je.

Kao i svi poljoprivednici, Camić navodi kako i Medžlis Janja ima dosta problema s očekivanim prinosom kukuruza, ali, uprkos sušama, usjevi se dobro drže te se nadaju da će se, uz Božju pomoć i malo kiše, stanje popraviti.

Svih 12 godina otkako rade poljoprivredne poslove, Medžlis se suočava sa istim problemom – otkupom, a to se najbolje pokazuje u žetvi pšenice.

– Dužni smo da predamo mlinarima pšenicu, a i ne znamo koja je cijena. I nakon što se preda, oni odrede cijenu i isplate. Međutim, nekoliko godina radimo na projektu izgradnje silosa i mislimo da će do jeseni, ako Bog da, biti postavljeni. Tako da ćemo moći skladištiti pšenicu u našim silosima i onda čekati povoljan trenutak za prodaju – ističe Camić.

Projekat izgradnje silosa i sušare je u svom zamahu, navodi Camić, pojašnjavajući da su sušare kapaciteta 10 tona po satu uvezli iz Turske, dok su silosi uvezeni iz Italije.

– Čim, ako Bog da, uradimo temelje, firma će postaviti sušaru i silose. Tako da ćemo moći svoju pšenicu i svoje žitarice tu skladištiti. Također, i pšenicu od džematlija koji izraze želju za čuvanjem ili prodajom – pojašnjava Camić.

Uveliko u radu im pomažu i kompanije i zadruge, s kojima se savjetuju oko usjeva i većih prinosa.

Nevjerovatan podatak je i da je Medžlis Janja već dvije rekorder po proizvodnji kukuruza u manjem bh. entitetu, sa 12.5 tona po dulumu.

Cilj nije stati ovdje, nego kako navode vrijedni Janjani, ići dalje, ka većim i boljim rezultatima, prenosi Mina.