Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, otprilike 118.333 kilograma bijelog i crnog luka, te prase je manje uvezeno nego u istom periodu lani.

Najviše uvozimo iz Nizozemske i Srbije

Tada je uvezeno 7.782.927,83 kilograma luka, ukupne vrijednosti 9.034.063,70 KM.

- Iz BiH je za šest mjeseci ove godine izvezeno 281.440 kilograma luka, čija je vrijednost iznosila 273.452,10 KM, dok je lani u istom periodu izvezeno 105.339 kilograma ove namirnice vrijednog 165.706,86 KM - naveli su iz UIO BiH.

Najveće količine luka su, dodaju, uvezene iz Nizozemske i Srbije.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača entiteta RS za Nezavisne novine kaže da je to još jedan od pokazatelja da smo uvozno orijentisani kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja i da je to nešto što zaista ugrožava domaću proizvodnju.

- Ljudi se gube u planiranju i odlučivanju šta i kojom vrstom proizvodnje da se bave. Uzaludne su subvencije koje nudi Ministarstvo poljoprivrede, u smislu da bi se mogle povećati zasijane površine, kada uvijek imamo taj problem sa plasmanom, jer te dampinške cijene i proizvodi koji ulaze u BiH bez ikakvih ograničenja stvaraju konfuziju kod poljoprivrednih proizvođača, pa tako ljudi gube svaku stimulaciju da se bave tom proizvodnjom - istakao je Marinković.

Kako kaže, iz tog razloga im pada proizvodnja, a s druge strane, prerađivači ili tržište zahtijevaju tu vrstu proizvoda.

- Onda uvoznici to opravdavaju nedostatkom domaće sirovine, a ustvari geneza ide obrnuto, tj. prekomjerni uvoz je izazvao pad domaće proizvodnje, što onda stvara prostor za nove proizvode i to su tzv. uzročno-posljedične veze koje mi imamo u poljoprivredi i koje nam narušavaju domaću poljoprivrednu proizvodnju - rekao je Marinković.

Nema sistemskog rješenja 

I Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH ističe da je takva situacija već godinama.

- Nema tu nikakve promjene dok god država ne progleda, i dok sistemski ne počne raditi na zaštiti domaće proizvodnje i poljoprivrednika. Do tada nam nema pomoći. Da li je uopće normalno pomisliti na uvoz luka, a kamoli to raditi u državi koja može proizvesti sve što joj treba kad su u pitanju hrana i poljoprivredna proizvodnja, a da zadovolji godišnje potrebe. Mi smo sada spali ispod 20 posto te proizvodnje, a sve ostalo uvozimo - naglasio je Bićo.

Prema njegovim riječima, "tu nije kriv poljoprivrednik, već država koja neće da sistemski uredi tu oblast".

- Uvozimo ono što može uspjeti u svakom dijelu zemlje - dodao je Bićo.

Jedan poljoprivrednik iz Glamoča, koji već desetak godina sadi bijeli luk, kaže da sve što posadi proda na domaćem tržištu. On navodi da je zbog vremenskih uvjeta ove godine nešto lošiji rod u odnosu na prethodnu.

- Prvom turom sam zadovoljan, dok je druga nešto lošija, i to zbog suše. Otprilike 30 posto je manje prinosa bijelog luka nego prošle godine - rekao je poljoprivrednik.

Bijeli luk, navodi, sadi već desetak godina, s tim da ga ove i prošle godine prodaje po cijeni od 12 KM po kilogramu.