Na najnovijoj rang-listi Webometricsa za juli 2025. godine, Univerzitet u Sarajevu (UNSA) bilježi pad s 1476. na 1677. mjesto. Iako je i dalje najbolje rangirana visokoškolska ustanova u Bosni i Hercegovini, ovaj rezultat samo potvrđuje zabrinjavajući trend – univerziteti u BiH gube korak s ostatkom svijeta, a akademska zajednica sve dublje tone u nevidljivost i naučnu marginalizaciju.

Prema istim podacima, ni jedna visokoškolska ustanova iz BiH nije među prvih 1500 univerziteta na svijetu. Univerzitet u Banjoj Luci je na 3221. mjestu, Tuzla na 4118, Mostar na 4966, Zenica na 5968. Nijedna privatna institucija nije uopće u konkurenciji. Ovi brojevi svjedoče o dubljoj krizi – obrazovni sistem u BiH nema održiv model rasta, nema podršku države, a bez toga je napredak nemoguć.

Iako je UNSA tokom 2023. i prvog dijela 2024. bilježio rast do pozicije 1439, već 2025. pada za više od 200 mjesta. Dok BiH gubi pozicije, univerziteti iz susjedstva bilježe napredak: Ljubljana je na 318. mjestu, Beograd na 385, Zagreb 460, Novi Sad 868, Maribor 1088, Split 1333. Niš, Osijek, Skoplje i Podgorica su također bolje rangirani od ijednog univerziteta iz BiH.

Glavni razlog ovog zaostajanja je hronično nedovoljno finansiranje naučnoistraživačkog rada. BiH izdvaja manje od 0,3% BDP-a za nauku, dok evropski prosjek prelazi 3%. Srbija i Hrvatska ulažu višestruko više. Nauka je u BiH i dalje tretirana kao luksuz, a ne kao investicija u budućnost.

Pored finansijske zapostavljenosti, obrazovni sektor u BiH razara i institucionalna fragmentacija. Umjesto koordiniranog pristupa, u zemlji djeluje 14 obrazovnih vlasti bez zajedničke strategije. Ne postoji centralna agencija za nauku, a standardi kvaliteta variraju u zavisnosti od entiteta ili kantona. Plagijati, korupcija, nepotizam i kupovina diploma dodatno urušavaju integritet sektora.

Poseban segment Webometricsove metodologije odnosi se na digitalnu vidljivost i otvoreni pristup znanju. Većina fakulteta u BiH ne ispunjava ove kriterije – službene stranice su često neažurirane, akademski repozitoriji rijetki, a naučne publikacije teško dostupne. Odsustvo online prisustva znači i izostanak s međunarodne naučne scene.

Evropska komisija redovno upozorava na izostanak napretka u oblasti obrazovanja u BiH, ali preporuke ostaju bez odgovora. Bez ozbiljne strategije, bez reformi i bez političke volje, univerziteti su prepušteni sami sebi. Akademska stagnacija postaje pravilo, a pad na svjetskim listama sve dublji.

Webometricsova lista nije samo statistika – to je pokazatelj odnosa države prema znanju. Ako se trenutni trendovi nastave, BiH bi se mogla u potpunosti izgubiti s akademske mape svijeta. Vrijeme je za ozbiljan zaokret – ulaganje u nauku i obrazovanje mora postati stvarni prioritet. Bez toga, nema ni budućnosti.