Pojavljivanje Rudolph W. Giulianija, jednog od najistaknutijih pristalica američkog predsjednika Donalda Trumpa, u Banjaluci u februaru označilo je javni početak "skupe i dalekosežne kampanje uticaja koja je imala za cilj da ubijedi Trumpovu administraciju da stane u odbranu proruskog autoritarnog lidera koji pokušava da se održi na vlasti usred prijetnji kod kuće i u Washingtonu", piše NYT.

List navodi da je, prema dokumentima podnesenim američkom Ministarstvu pravde, kampanja prerasla u "mrežu uticajnih lobista i advokata povezanih s Trumpom, koji su za svoj rad plaćeni oko 300.000 dolara mjesečno, ili više", a cilj je da se Dodik predstavi kao svojevrsni "Trump Balkana“.

Autor Kenneth P. Vogel objašnjava da je kampanja Dodika prikazala kao žrtvu "istog tipa političkih progona kakvima, prema tvrdnjama Giulianija i Trumpa, i oni sami bivaju izloženi". Dodik je također predstavljen kao političar voljan da sklopi unosne dogovore s Washingtonom.

Mada se Trumpova administracija javno distancirala od Dodikovih nastojanja, kampanja uticaja ostvarila je neke uspjehe, uključujući sastanke s dvojicom visokih diplomata koje je imenovao Trump i ublažavanje određenih sankcija ljudima bliskim Dodiku.

Vogel piše da ovaj napor predstavlja svojevrsni "nacrt za novi tip stranog lobiranja prilagođenog Trumpovoj eri".

Objašnjava da su, u ranijim administracijama, strani političari, oligarsi ili kompanije obično angažovali dvostranačke lobističke firme da pišu izvještaje i organizuju sastanke u Kongresu kako bi pokazali da se interesi njihovih klijenata poklapaju s američkom politikom.

"Sada, oni se okreću ljudima iz Trumpovog najužeg kruga, koji se obraćaju direktno predsjedniku ili njegovoj bazi, ponavljajući njegove žalbe, laskajući njegovom egu ili predstavljajući svoje zahtjeve kao skladne s njegovim političkim ili poslovnim agendama".

Bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich izjavio je za NYT da ovo odražava Trumpov status vođe desničarskog populističkog talasa koji se širi svijetom.

Blagojevicha, koji je bio izabran kao demokrat, je pomilovao Trump u februaru nakon osude za političku korupciju, a u martu je potpisao ugovor s Dodikovom vladom.

"Mogu da prepoznam kada se to dešava drugdje, pa mi je bilo sasvim jasno dok sam bio u zatvoru: gledao sam šta rade predsjedniku Trumpu", rekao je Blagojevich.

"Isto to sada rade u Evropi, ne samo Dodiku i Republici Srpskoj, koja je mala tačkica u ovom velikom svijetu u kojem živimo. To se dešava i u Francuskoj, i u Brazilu, i u Rumuniji".

U okviru svog ugovora, Blagojevich je napisao niz objava na društvenim mrežama i komentara u medijima u kojima osuđuje proces protiv Dodika pred bh. sudovima zbog nepoštovanja odluka međunarodnog predstavnika koji nadgleda mirovni sporazum zaključen nakon krvavih sukoba 1990-ih između Bošnjaka, Srba i Hrvata u bivšoj Jugoslaviji.

Blagojevich je "oružano gonjenje" Dodika i drugih desničarskih populističkih političara širom svijeta uporedio s korupcijskim procesima protiv njega samog, Giulianija i Trumpa.

Dodik i njegovi saveznici nisu prvi koji koriste ovaj pristup.

U Albaniji, konzervativni opozicioni lider koji se suočava s optužbama za korupciju od strane američkog State Departmenta i domaćih tužilaca pokušao je da se poveže s Trumpom angažovanjem nekoliko njegovih saveznika, uključujući Chrisa LaCivitu, kopredsjednika Trumpove kampanje 2024, i lobističke firme povezane s državnim sekretarom Marcom Rubiom.

U Brazilu, bivši predsjednik Jair Bolsonaro, njegov sin i njihovi saveznici njegovali su bliske veze s Trumpovim krugom. Ovog ljeta, Trump je bezuspješno pokušao iskoristiti poluge američke vlasti da prisili Brazil da odustane od optužbi protiv Bolsonara za pokušaj državnog udara nakon izbornog poraza 2022, koji je lažno proglasio posljedicom "izborne prevare".

Giuliani se još uvijek nosi s pravnim, finansijskim i reputacijskim posljedicama svojih napora kao Trumpov lični advokat da preokrene pobjedu Josepha R. Bidena mlađeg na izborima 2020. Iako Giuliani više nema formalnu ulogu u Trumpovom timu, on i dalje uživa predsjednikovo povjerenje — Trump je najavio da će mu dodijeliti Predsjedničku medalju slobode.

Giuliani, koji je tokom prvog Trumpovog mandata tražio poslovne prilike kod klijenata na Bliskom istoku, u Africi i Ukrajini, i dalje se širom svijeta doživljava kao kanal ka predsjedniku.

"Vi i predsjednik Trump bolje od bilo koga razumijete nemilosrdnu prirodu ‘duboke države’ i do koje mjere ide u napadima na političke protivnike", napisao je Dodik u pismu kojim je pozvao Giulianija u Republiku Srpsku.

Giuliani je to pismo objavio na društvenim mrežama u februaru. Oko sedmicu dana kasnije, pojavio se u Banjoj Luci, glavnom gradu Republike Srpske, s kapom "Make Srpska Great Again".

Tokom Giulianijeve posjete u februaru, bivši gradonačelnik New Yorka rekao je Dodiku u jednom podcastu da "demokratske administracije gaje vrlo ozbiljne predrasude" prema njemu, te ga je pohvalio kao "vrlo snažnog prijatelja Sjedinjenih Država", navodeći kao primjer projekciju slike Donalda Trumpa na zgradu predsjedništva u Banjoj Luci povodom Trumpove pobjede na američkim izborima 2024.

Njegov portparol Ted Goodman rekao je da Giuliani nije bio plaćen od strane Republike Srpske za posjetu i nastup s Dodikom, već od strane "privatnih interesa" - koje nije imenovao. Rekao je da Giuliani nije imao obavezu da se registruje kao lobista pri Ministarstvu pravde.

Goodman je dodao da Giuliani "ostaje vrlo tražen javni govornik" širom svijeta, pozivajući se na njegovo vodstvo nakon terorističkih napada 11. septembra.

Predstavnici Vlade Republike Srpske nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Vogel ističe da je Dodikovo prkosno ponašanje izazvalo kritike Marca Rubia, koji ga je nazvao "destabilizirajućim", ali da su mu podršku pružili mađarski premijer Viktor Orban i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji su ga ugostili.

Skupa mreža lobista
Nakon što je Giuliani prvi skrenuo pažnju Trumpovog kruga na Dodikove probleme, Vlada Republike Srpske počela je angažovati advokate, lobiste i konsultante kako bi pridobila Trumpovu podršku, uključujući Blagojevicha. Njihove taktike obuhvatale su pritisak na administraciju da ukine sankcije, preispita Dejtonski sporazum i ograniči ovlasti visokog predstavnika, nudeći zauzvrat mogućnost da američke kompanije eksploatišu bogata nalazišta litijuma u Srpskoj, piše Vogel.

Prema dokumentima Ministarstva pravde, angažovani su Marty Obst, bivši pomoćnik potpredsjednika Mikea Pencea, i Christopher Harvin, republikanski operativac koji je radio na Trumpovoj kampanji 2016. i zastupao više stranih vlada.

Vlada je angažovala i dvojicu politički povezanih advokata.

Jedan od njih, Marc Zell, poznata je figura u izraelsko-američkim konzervativnim krugovima i Dodikov saradnik.

Ugovorom je predviđeno da Zellova firma primi milion dolara godišnje, uz dodatni "bonus za uspjeh" ako uspije "ukinuti sve sankcije".

Drugi, Robert Garson, ranije je zastupao Trumpa u tužbi protiv novinara Boba Woodwarda, koja je odbačena u julu. U augustu je Garson potpisao dvomjesečni ugovor s Republikom Srpskom vrijedan 100.000 dolara.

Zell i Garson nisu komentarisali svoje angažmane.

RS je takođe angažovala Tactic Global, lobističku firmu osnovanu ove godine od strane Trumpovih saveznika, uključujući donatorku i operativku Caroline Wren, blisku uticajnim ljudima iz Trumpovog kruga. Ona je u augustu organizovala i prisustvovala sastanku u Crnoj Gori između Dodika, jednog od njegovih zamjenika i Richarda Grenella, Trumpovog izaslanika za specijalne misije, prema navodima dvoje ljudi upoznatih sa sastankom.

Anna Kelly, portparolka Bijele kuće, izjavila je da je predsjednik Trump radio na "očuvanju stabilnosti u Bosni i Hercegovini i zaštiti mira koji je donio Dejtonski sporazum".

Zamjenik Dodika koji je prisustvovao sastanku u Crnoj Gori, a koji je takođe pod sankcijama, imao je odvojene sastanke s Christopherom Landauom, zamjenikom državnog sekretara, uključujući jedan u Washingtonu prošlog mjeseca.

Portparol State Departmenta odbio je komentarisati sastanke ili samu kampanju uticaja, navodeći samo da se "agencija rutinski sastaje s predstavnicima širokog spektra političkih, ekonomskih i društvenih aktera".

Nekoliko dana nakon sastanka s Landauom, na zahtjev State Departmenta, Ministarstvo finansija privremeno je ukinulo sankcije koje su u posljednjim danima Bidenove administracije uvedene Dodikovom šefu kabineta, Danijelu Dragičeviću, prema kopiji odluke u koju je The New York Times imao uvid.

Dragičević je pomagao u sprovođenju kampanje uticaja. Ova odluka otvorila je mogućnost da i drugi Dodikovi saveznici uskoro dobiju olakšanje sankcija.

Kampanja uticaja nastavila se i nakon što je Dodik prošlog mjeseca prećutno priznao mogućnost svoje smjene, objavivši na forumu u Rusiji da za svog nasljednika u narednim vanrednim izborima imenuje lojalistu koji je takođe pod sankcijama američkog Ministarstva finansija.

Ako Dodik ostane pri toj odluci i Trumpova administracija ukine sankcije, kampanja bi se mogla smatrati uspješnom - jer se očekuje da će Dodik zadržati moć u Republici Srpskoj kao predsjednik svoje stranke, rekao je Adnan Ćerimagić iz berlinskog think-tanka European Stability Initiative.

"On bi time postigao da održi svoju koaliciju na okupu i da obezbijedi svog nasljednika", rekao je Ćerimagić. "Tako će moći da kaže da je na kraju ipak pobijedio - jer su njegovi ljudi i dalje na vlasti".