Blagojevich u samom uvodu teksta ističe ustavnu organizaciju zemlje kao nefunkcionalnu, a mandat visokog predstavnika međunarodne zajednice naziva vladavinom "modernog potkolonijalnog kralja", u pokušaju da minimizira bilo kakvu ulogu državnih institucija Bosne i Hercegovine, piše N1.

Osvrće se i na odnose naroda u zemlji, ali u negativnom tonu, pa bez konkretnih slučajeva kojima bi poduprio tu tvrdnju navodi da su "podjele sveprisutne", a "Bošnjaci, Hrvati i Srbi ne vjeruju jedni drugima".

Referirajući se na stavove Milorada Dodika od prošle sedmice, navodi da je jedini put ka rješenju da "sva tri konstitutivna naroda dobiju istinsko samoopredjeljenje, gdje nijedna grupa nije stavljena u podređeni položaj".

"U tom duhu, Dodik je predložio podjelu Federacije BiH na dvije: bošnjačku i hrvatsku. Gotovo 30 godina nakon što je Dejtonski mirovni sporazum okončao rat, Bosna i Hercegovina ostaje zamrznuta u vremenu - politički disfunkcionalna, društveno podijeljena i ekonomski stagnirajuća. Uprkos okončanju oružanog sukoba, poslijeratni okvir nametnut Dejtonom nije uspio transformirati zemlju u stabilnu, jedinstvenu državu", smatra autor teksta.

Inače, manje od dva mjeseca nakon što je američki predsjednik Donald Trump pomilovao Roda Blagojevicha, bivši demokratski guverner Illinoisa koji je služio zatvorsku kaznu pod optužbama za korupciju angažiran je da lobira u ime Republike Srpske.

Blagojevich je 2011. osuđen za višestruke optužbe za korupciju, uključujući pokušaj prodaje upražnjenog mjesta predsjednika Baracka Obame u Senatu. Trump mu je 2020. ublažio 14-godišnju kaznu, a 2025. ga je pomilovao uz riječi da se radilo o "užasnoj nepravdi".

Ugovor o lobiranju kojeg je Republika Srpska ugovorila s Blagojevichem odnosno njegovom firmom precizirao je ciljeve o čemu je već pisao The Washington Post, pa su se između ostalog spominjali zalaganje za ukidanje Ureda visokog predstavnika, jačanje Republike Srpske, ukidanje sankcija zvaničnicima RS-a, itd., a pratile su ga kontroverze, pa se tako upozoravalo da se novac građana nije koristio za promociju RS-a već Milorada Dodika, odnosno lične svrhe.

U najnovijem lobističkom tekstu Blagojevich forsira ideju nerazrješivosti situacije u BiH, pa i regiji, za koju kaže da je "tempirana bomba", i nastavlja potencirati neslaganje među konstitutivnim narodima naglašavajući ne samo etničke već i religijske razlike, koje čak i nisu predmet ustavnog ustroja ili osnova podjele vlasti u BiH.

Rješenje vidi u "samoopredjeljenju", koraku kojeg Dodik i vladajuća struktura RS-a zagovara već duže vrijeme, i novom ustavnom okviru i stvaranju tri entiteta - po jednom za Bošnjake, Hrvate i Srbe.

Ipak, ističe da to ne bi bio poziv za podjelu ili obnovu sukoba, već "pragmatičan pristup upravljanju", poredeći to s mirovnim naporima Trumpove administracije za normalizaciju situacije na Bliskom istoku

Sporno je i samo tumačenje ustavnog ustroja i organizacije BiH koje je prezentirao Blagojevich, kao i samog funkcioniranja entiteta, samo kako bi opravdao ideju stvaranja trećeg entiteta, što je i sam lider HDZ BiH Dragan Čović nakon prošlosedmičnog sastanka s Dodikom nazvao "nerealnim".

Prema riječima autora lobističkog teksta, ponovljeni pozivi za treći entitet s hrvatskom većinom su "sve hitniji", a "tri autonomna entiteta bi priznala demografske i političke činjenice na terenu".

"Ovaj pristup bi smanjio tenzije uzrokovane stalnom međuetničkom konkurencijom na državnom nivou. Umjesto forsiranja jedinstva odozgo prema dolje, omogućio bi suživot odozdo prema gore", smatra Blagojevich.

Riješilo bi to, nastavlja, probleme Hrvata i Srba, a pomoglo bi i u stabilizaciji Federaciji BiH, za koju trvdi da je disfunkcionalna, dok za RS, u superlativima, navodi da već funkcionira "značajnom autonomijom".

"Da budemo jasni, model s tri entiteta nije bez rizika. Zaštita manjina unutar svakog entiteta bila bi neophodna. Snažan ustavni sud i okvir za ljudska prava bili bi potrebni kako bi se spriječila diskriminacija i osigurala sloboda kretanja i izražavanja za sve građane, bez obzira na etničku pripadnost", dodaje Blagojevich.

I dok ističe potrebu ukidanja Ureda visokog predstavnika, Dodikov lobist zagovara jaču ulogu Sjedinjenih Država, Europske unije, ali i Rusije i Mađarske, s čijim liderima Dodik njeguje prijateljske odnose, kao igrače "koji mogu odigrati korisnu ulogu".

Njihov cilj ne bi trebao biti nametanje rješenja, već olakšavanje mirnog, demokratskog procesa u kojem sve tri grupe imaju istinsko pravo glasa, dodaje.

Lobistički tekst zapravo predstavlja nastavak Dodikove kampanje za preoblikovanje ustavnog poretka BiH pod izgovorom “samoopredjeljenja” i rješavanja problema etničkih neslaganja. Umjesto rješenja, takvi narativi dodatno produbljuju podjele i podrivaju institucije države. Umjesto “pragmatičnog pristupa”, riječ je o političkom marketingu koji u američkoj javnosti pokušava legitimizirati ideje opasne po stabilnost zemlje.