Za N1 su iz ove pravosudne institucije objasnili razloge vraćanja predmeta.

"Odlučujući o podnesku Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine od dana 22.10.2025. godine, vijeće od troje sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci u vanparničnom postupku  donijelo je dana 29.10.2025. godine Rješenje pod brojem  Rp-8/02, kojim se vraća Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine podnesak  od 22.10.2025. godine radi ispravke i dopune, tako što će se u istom jasno odrediti da li se radi o prijedlogu tog Organa za pokretanje vanparničnog postupka za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija koji vodi ovaj Sud, a koji se odnose na političku organizaciju Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), u roku od 8 dana od dana dostavljanja ovog rješenja, sa napomenom da će se smatrati da je podnesak povučen ako ne bude vraćen sudu u određenom roku, a ako bude vraćen bez ispravke, odnosno dopune, odbaciće se", naveli su za N1.

Podsjećamo, sutkinja Sena Uzunović je u svom dopisu CIK-u koji je zaprimljen 20. oktobra upozorila da je presuda protiv Dodika postala pravosnažna 12. juna 2025. godine, te da on ne može obavljati nijednu službenu dužnost ili posao. Dodik je i dalje na čelu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Uzunović je u svom dopisu istakla i da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi na “prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog”. Ona je u dopisu dodala kako političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica.

Centralna izborna komisija je potom saopćila da je dopis sutkinje Uzunović, skupa sa presudama u predmetu “Milorad Dodik”, proslijeđen Osnovnom sudu u Banjoj Luci na “eventualno postupanje”, kao i Okružnom javnom tužilaštvu u Banjoj Luci, jer CIK ne registruje političke stranke i ne vodi registar političkih organizacija.

“To je nadležnost Osnovnog suda prema sjedištu političke organizacije”, naveli su ranije.

Dodik je početkom augusta pravosnažnom presudom proglašen krivim da je, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Osuđen je na godinu dana zatvora i izrečene su mu mjere sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina. Zatvorsku kaznu je kasnije zamijenio novčanom.