30.11.2021. 8:38
Džamija izgrađena bez ijednog eksera odolijeva zubu vremena
Drvena džamija u Bužimu jedan je od rijetkih preostalih vjerskih objekata u Bosni i Hercegovini koji je u potpunosti izgrađen od drveta, a ono što je specifično za ovaj objekat jeste da prilikom njene gradnje nije upotrijebljen niti jedan ekser ili neki drugi komad željeza.

Ova neobična građevina je najstarija i najveća drvena džamija u našoj zemlji, a mnogi tvrde i u čitavoj Evropi, smještena u podnožju zidina srednjovjekovne tvrđave koja dominira iznad pomenute varošice, a ne postoje tačni istorijski podaci kada je sagrađena.

Istoričari pretpostavljaju kako je to moglo biti u 18. vijeku i da je tada služila vjerskim potrebama stanovništva koje se na ove prostore doselilo poslije Bečkog rata, kada je teritorija Osmanskog carstva drastično redukovana.

Prema tim pretpostavkama, tada je služila kao druga džamija, pored već postojeće kamene, koja se nalazila unutar tvrđave.

Dostupna dokumentacija navodi kako ju je 1838. godine iz temelja rekonstruisao Mehmed Vedžihi-paša, tadašnji namjesnik bužimske kapetanije.

Posebna karakteristika ovoga objekta jeste da prilikom izgradnje glavne konstrukcije nisu korišteni ekseri niti željezo, već su grede i daske povezivane pomoću drvenih talpi.

U izgradnji je korištena rijetka vrsta hrasta, čije se šume nalaze u okolini Bužima, u dijelu prema granici sa Republikom Hrvatskom.

U proteklim decenijama džamija je više puta obnavljana, a posljednji put to se dogodilo 2003. godine, neposredno nakon što je stavljena na listu nacionalnih spomenika pod zaštitom države.

Tada je urađena temeljna adaptacija dotrajalih dijelova munare autentičnom hrastovom građom, a građevini je vraćen i originalni četvorovodni krov sa drvenom šindrom.

Vrijedne istorijske artefakte predstavlja i skupina od dvadesetak starih nišana te krupnog kamenje koje su naziva hadžijskim.

Usmena predaja kaže kako su u davnoj prošlosti s tih mjesta na hodočašće i neizvjestan put u Meku i Medinu kretale ovdašnje hadžije. Prema tim predanjima, budući hadžija bi postavljao svoj kamen neposredno pred polazak na hadž, kao neku vrstu svoga zavještanja.

U unutrašnjosti džamije se još i danas čuvaju drevne knjige i istorijskih spisi te neki vrijedni predmeti iz vremena njene gradnje, kao što su stari ćilimi, stari više od stotinu godina, koji također čekaju restauraciju i konzerviranje kako bi bili zaštićeni od vanjskih uticaja i propadanja.

Stara drvena džamija više nije u aktivnoj upotrebi, ali se u njoj povremeno, za vrijeme velikih islamskih praznika i svetkovina, održavaju vjerski obredi.


(Admir Oručević)

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

LIFESTYLE
Source.ba-sva prava pridržana