Govoreći iz Ovalnog ureda, Trump je poručio: Kada bude u potpunosti izgrađena, Zlatna kupola će moći presretati rakete čak i ako budu lansirane s druge strane svijeta.

Sistem je inspirisan izraelskim štitom „Željezna kupola“, ali američka verzija ima mnogo širi domet. Dok izraelska verzija pokriva prostor veličine savezne države New Jersey i prvenstveno se odnosi na kratkoročne prijetnje, američka „Zlatna kupola“ bi, prema planovima, trebala čuvati cijelu teritoriju SAD-a, uključujući odbranu od balističkih i hipersoničnih projektila.

Trump je otkrio i da se u borbu za unosne ugovore uključilo više velikih tehnoloških i odbrambenih firmi, među kojima je i SpaceX Elona Muska, koji je već dostavio ponudu direktno američkom ministru odbrane Peteu Hegsethu.

Na čelo projekta postavljen je general Michael A. Guetlein, zamjenik načelnika svemirskih operacija u Američkim svemirskim snagama.

Oko 25 milijardi dolara planirano je da se obezbijedi kroz Trumpov paket rezanja državnih troškova i poreskih reformi, koje pokušava progurati uz pomoć republikanskih kongresmena.

Plan podrazumijeva lansiranje između 400 i 1.000 satelita za rano otkrivanje i praćenje neprijateljskih projektila, ali i dodatnu flotu od oko 200 specijalizovanih satelita opremljenih raketama ili laserima, koji bi fizički uništavali prijetnje u letu.

Trump je otkrio i da je Kanada iskazala interes da učestvuje u ovom projektu i želi da njena teritorija bude zaštićena Zlatnom kupolom. Ured kanadskog premijera Marka Carneyja potvrdio je za Reuters da se vode razgovori s Washingtonom o jačanju sigurnosne saradnje, uključujući NORAD i ovaj projekat.

Pentagon je Bijeloj kući već predstavio tri moguća scenarija razvoja sistema – mali, srednji i veliki – ali Trump nije precizirao koji je odabran, već je samo rekao: Definisali smo arhitekturu ovog vrhunskog sistema.

Ipak, brojni vojni stručnjaci izražavaju sumnju u realnost i izvedivost projekta. Umirovljeni kontraadmiral Mark Montgomery rekao je za CNN da bi stvarni razvoj ovakvog odbrambenog štita mogao trajati između sedam i deset godina, a čak i tada bi vjerovatno štitio samo ključne savezne zgrade i veće gradove.

Neki stručnjaci upozoravaju da bi stvarni troškovi mogli premašiti stotine milijardi dolara, dok drugi smatraju da je tačan izračun gotovo nemoguć. Ideja o potpunoj američkoj raketnoj zaštiti postoji decenijama, ali nikada nije ostvarena – zbog kombinacije tehničkih ograničenja i astronomskih troškova.

Trumpovu objavu dodatno je potaknula nedavna procjena Američke vojne obavještajne agencije koja upozorava na rastuće sposobnosti Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje da potencijalno napadnu američko tlo putem različitih projektila, bombardera i hipersoničnog oružja.

Reakcije iz svijeta nisu izostale. Portparolka kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning poručila je da projekat ima jasno izraženu ofanzivnu prirodu i da bi mogao podstaći militarizaciju svemira i novu globalnu utrku u naoružanju.

Kremlj je takođe reagovao – portparol Dmitrij Peskov rekao je da je to suverena stvar Sjedinjenih Država, ali i naglasio: U skoroj budućnosti, razvoj događaja zahtijeva nastavak kontakata o pitanjima strateške stabilnosti.

Projekat „Zlatna kupola“ prijeti da postane jedno od najambicioznijih, ali i najkontroverznijih vojnih ulaganja u američkoj istoriji – s potencijalom da preokrene ravnotežu moći u svijetu ili, kako strahuju kritičari, pokrene novu svjetsku utrku u svemirskom naoružanju.