Diskriminacija na najjače: Muslimanima u španskom gradu zabranjeno obilježavanje vjerskih blagdana na javnom mjestu
Muslimanima na jugoistoku Španije, lokalne vlasti su zabranile da javne objekte koriste za obilježavanje vjerskih blagdana.
Zabrana u Jumilli, u Murciji, prva je takva u Španiji. Uvela je konzervativna Narodna stranka (PP), a usvojena je uz suzdržanost krajnje desne stranke Vox i protivljenje lokalnih ljevičarskih stranaka.
U prijedlogu se navodi da se "općinski sportski objekti ne mogu koristiti za vjerske, kulturne ili društvene aktivnosti strane našem identitetu, osim ako ih ne organizuju lokalne vlasti".
- Zahvaljujući Voxu, usvojena je prva mjera zabrane islamskih blagdana u javnim prostorima Španije. Španija je i zauvijek će biti zemlja kršćanskog naroda - lokalna stranka Vox objavila je na X.
Munir Benjelun Andaluzi Azari (Mounir Benjelloun Andaloussi Azhari), predsjednik Španske federacije islamskih organizacija, rekao je za novine El País da je prijedlog "islamofobičan i diskriminirajući".
- Oni ne napadaju druge religije, oni napadaju našu - rekao je.
Osvrćući se na nedavni porast rasističke retorike i napada, dodao je: "Prilično smo iznenađeni onim što se događa u Španiji. Prvi put u 30 godina osjećam strah".
Jumilla ima oko 27.000 stanovnika, od kojih 7,5 posto dolazi iz pretežno muslimanskih zemalja.
Odluka će sigurno biti osporena jer je u suprotnosti s člankom 16. španskog ustava, koji kaže: "Sloboda ideologije, vjeroispovijesti i bogoslužja pojedinaca i zajednica je zagarantovana, bez ikakvih drugih ograničenja njihovog izražavanja osim onih koja su potrebna za održavanje javnog reda zaštićenog zakonom".
- PP krši ustav i dovodi društvenu koheziju u opasnost samo u potrazi za moći - kazao je Francisco Lucas, socijalistički vođa u Murciji.
Juana Guardiola, bivša socijalistička gradonačelnica Jumille, rekla je: "Što misle pod identitetom? A šta je sa stoljećima muslimanskog nasljeđa ovdje?"
Jumilla je bila dio Rimskog Carstva sve do arapskog osvajanja u osmom stoljeću. Kao Yumil-la, stoljećima je ostala uglavnom arapski grad sve dok je nisu napale kršćanske trupe predvođene Alfonsom X. od Kastilje sredinom 13. stoljeća, piše The Guardian.
Lokalni arapski vladar postigao je sporazum, poznat kao kapitulacije Alcatraza, prema kojem je Alfonso mogao biti kralj sve dok su se poštovala prava postojećeg stanovništva. Međutim, ubrzo nakon Alfonsove smrti Kastilja je napala Jumillu, okončavši arapsku vlast.
(SM)