Sumnje su se pojavile nakon što je njemački medij Bild objavio da su 10. septembra dva neidentificirana leteća objekta ušla u litvanski zračni prostor. Međutim, Litvanske oružane snage tada su saopćile da ne mogu potvrditi ovu informaciju, što je izazvalo lavinu reakcija.

Teške optužbe na račun ministrice

Bivši premijer Skvernelis tvrdi da, ukoliko se potvrdi da je upad dronova zataškan, odgovornost mora preuzeti ministrica odbrane Dovilė Šakalienė.

"Oružane snage šute ili demantuju samo prema volji ili uputama ministrice Šakalienė. Ono što se dešava u Ministarstvu odbrane postalo je javna tajna – vojsci se nameće pritisak da filtrira informacije kako bi se sačuvala reputacija ministrice", kazao je Skvernelis.

Dodao je kako zataškavanje i neadekvatni odgovori predstavljaju "ozbiljnu opasnost za sigurnost društva".

Incidenti širom NATO istočnog boka

Ove optužbe dolaze nakon što je u Poljskoj potvrđeno da su tokom noći 9. na 10. septembar ruski dronovi 19 puta povrijedili poljski zračni prostor. Ostaci letjelica pronađeni su u 17 naselja u pet vojvodstava, što je natjeralo NATO da pokrene operaciju Eastern Sentry radi jačanja odbrane istočnog boka.

Svoje borbene avione podigla je i Rumunija, gdje je potvrđeno da je ruski dron narušio zračni prostor tokom napada na ukrajinsku infrastrukturu. Rumunija, članica EU i NATO-a, već je više puta bila izložena padanju fragmenata ruskih dronova.

Treća članica NATO-a na udaru?

Ako se potvrdi da su dronovi ušli i u Litvaniju, to bi značilo da je nakon Poljske i Rumunije još jedna članica NATO-a direktno pogođena ruskim upadima. To bi moglo izazvati ozbiljne sigurnosne posljedice i dodatno zakomplicirati odnose između Saveza i Moskve.