Slobodan Šoja, historičar i diplomata, za naš portal je rekao kako je nesumnjivo da je radnicima tada bilo puno bolje. 

"Samo po sebi uređenje koje je Jugoslavija tada imala i sama ideologija koju je propagirala i njegovala je bila apsolutno orijentisana prema radnicima, seljacima i običnim ljudima, onima koji danas uglavnom pate u BiH. Socijalističko doba je bilo raj za radnike", kaže Šoja.

U to vrijeme čovjek je bio u središtu sistema,a danas je čovjek na periferiji, tvrdi Šoja, te kaže kako su u Jugoslaviji bile dobro riješene dvije stvari, a to su nacionalno i socijalno pitanje.

"U jednom društvu ukoliko imate riješeno nacionalno i socijalno pitanje, vi nemate više nikakvih briga jer ste riješili dvije ključne stvari. Socijalistička Jugoslavija je uspjela da napravi jedan sistem po mjeri čovjeka", rekao nam je on.

U svakom režimu, kroz čitavu historiju, uvijek su se bogati sve više bogatili, a siromašni su ostajali siromašni, ali SFRJ je u odnosu na BiH uspjevala da napravi ravnotežu između ljudi koji se bogate i koriste društvo i onih koji su ostali siromašni.

"U SFRJ ljudi se nisu bogatili na bestijalan način kako se to danas radi, ljudi se nehumano bogate, ali ostavljaju siromašne da umiru od gladi. U socijalističko doba to je bilo nemoguće. Ako se neko bogatio, i za ostale je ostajalo dovoljno da žive spokojno, jer je tadašnje društvo željelo da pred svijetom sačuva sliku socijalno zbrinutog društva i ono je u tome potpuno uspjelo, sve do trenutka kada je počeo raspad Jugoslavije", objašnjava nam Slobodan Šoja, te dodaje i kako studiranje i školovanje tada bilo drugačije nego danas, svi su bili ranvnopravni, a jedino što se gledalo i pšto je bilo bitno je talenat. 

"Postojalo je jedno zlatno pravilo da su na Univerzitetima asistenti mogli postati najčešće samo oni koji su imali mnogo više pameti nego ambicija. Nakon raspada Jugoslavije su oni koji imaju puno više ambicija, koji imaju jače laktove postali asistenti i profesori i na taj način smo pamet bacili u blato i kada ste ambiciju izdigli na visinu, a pamet bacili na dno, dobili ste ovo što smo dans dobili", kaže Šoja, a to je društvo u kome oni koji predaju su ljudi koji u normalnim okolnostima nikada ne bi mogli predavati na Univerzitetu. 

"Danas neznalice predaju i na Univerzitetima i u srednjim školama, a te neznalice su još mlade i daleko od penzije i pitanje je da li će nakon penzije bili zamjenjene nekim normalnijim ljudima, a mi ćemo generacije koje su iza nas i ove koje su pred nama odškolovati osakaćene, koje neće imati dovoljno dobro obrazovanje da bi postali nosioci društvenog razvoja, da bi se spasila BiH koja ide sve brže i brže u propast", dodao je Slobodan Šoja.

Kada je u pitanju Predsjednik bivše Jugoslavije Josip Broz Tito, Šoja kaže kako je bio neprikosnoveni lider, ali da je imao veliku manu, koja je sada za društvo fatalna.  

"Tito nije volio nekoga ko je pametniji i bolji od njega. On je tokom 70' godina sklonio sve ono što je moglo da očuva Jugoslaviju. Pošto je on uklonio sve one ljude koji su ostali normalni, na čelo svih republika došli su oni lideri koji su ostavili otvoren put današnjim liderima koji su nacionalisti, a za koje ja smatram da su potpuno lažni nacionalisti jer oni nemaju nikakve veze sa nacionalizmom. Nacionalizam je samo sredstvo da se ostane na vlasti", tvrdi Šoja. 

Ako je nešto što možemo kritikovati u Jugoslaviji, kaže Šoja, to je čitava kadrovska politika koja se okretala lošim ljudima i ljudima koji nisu bili lideri koji su mogli spasiti zemlju i koji bi trebali biti pravi državnici u smislu da se više brinu o opštim, nego o ličnim interesima. 

"Tito je ostvario sistem u kome je prevladala liderska struktura ljudi koji misle isklučivo na svoj vlastiti interes i zbog toga smatram da su današnji lideri naka vrsta nasljednika onog najgoreg Tita, onog crnog Tita, Tita koji ima negativnu stranu, što je na kadrovskoj politici napravio haos", dodao je on.

Ako ćemo mjeriti to kako je čovjeku bilo, nema nikakve sumnje da je onda bilo bolje, mišljenja je Slobodan Šoja, historičar, koji dodaje da sada imamo napredniju tehnologiju, ali i da je upitno koliko tehnologija znači da je to bolje za čovjeka. 

"Dakle, apsolutno ništa nema što bi se moglo reći da je sada bolje za čovjeka, od onoga što je bilo", rekao je za kraj Slobodan Šoja.

Novinarka: Merima Druškić