Hadžidedić: SAD ne traže ustavne promjene u BiH kroz Izborni zakon, to je značajno za nas
Trojica američkih kongresmena uputila su nedavno pismo pomoćniku državnog sekretara za Evropu i Euroaziju Wessu Mitchellu u kojem traže veći međunarodni i američki angažman prije izbora u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine.
Trojica kongresmena su Scott Perry, republikanac iz Pennsilvanije, Joe Burton, republikanac iz Teksasa i Thomas Garrett, republikanac iz Virginije.
U pismu upućenom Mitcheli kongresmeni podsjećanju na vodeću američku ulogu u rješavanju situacije u BiH te dodaju da su zabrinuti da su mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini u opasnosti zbog “ćorsokaka u koji se došlo zbog Izbornog zakona.”
"Do danas se u zemlji nisu provele odluke Ustavnog suda iz 2016. godine. Takva situacija uzrokuje strahovanja da izbori u Bosni i Hercegovini neće biti priznati te da vlada neće biti formirana. Sjedinjene države moraju još jednom preuzeti na sebe lidersku ulogu u Bosni i Hercegovini. Posljedice 'zapaljive' političke krize u BiH preopasne su da bi se poduzimao rizik. Ukoliko rezultati izbora ne budu prihvaćeni, doći će u opasnost 20-godišnja politička stabilnost u zemlji. Političko nasilje u BiH je potencijalni destabilizirajući faktor na Zapadnom Balkanu čime se otvara prostor za nametanje loših aktera, uključujući Rusiju i radikalne islamističke terorističke organizacije", navodi kongresmen Perry.
Komentarišući posljednji interes američkog Kongresa za stanje u BiH dr. Zlatko Hadžidedić, ekspert za međunarodne odnose kaže da od Sjedinjenih Američkih Država prije svega očekuje kontinuitet u njihovom angažmanu kada je u pitanju suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine.
Istakao je da su nedavno predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, između ostalog govorili i o izmjenama Izbornog zakona BiH na način da to zadire i u Ustav Bosne i Hercegovine, što je, prema njegovom shvatanju, nedopustivo. Zbog toga i posljednje interesovanje Kongresa SAD-a za Bosnu i Hercegovinu vidi pozitivnim za BiH.
„Američki Kongres nije imao unaprijed zauzete stavove, već su zatražili da se objasni situacija u Bosni i Hercegovini“, kaže dr. Hadžidedić u komentaru za novinsku agenciju Patria, dodajući da takav odnos razumije kao znak da Sjedinjene Američke Države neće odstupati od svoje linije djelovanja, „a to je da prije svega Ustav Bosne i Hercegovine stavljaju u središte kao dio 'Mirovnog sporazuma', i da ne traže nikakve ustavne promjene kroz izmjene Izbornog zakona, u smislu ko treba biti nosilac suvereniteta i koliko bi koja etnička grupa trebala imati mjesta u Parlamentu.“
„Nedopustivo je da se u izmjene Ustava Bosne i Hercegovine ide preko Izbornog zakona“, smatra Hadžidedić.
Dodao je da je značajno to što su kongresmeni pozvali da SAD ostane na „jednoj liniji“ i da su uključe u rješavanje problema u BiH, pa čak i pored toga što su Sjedinjene Države u unutrašnjem prestrojavanju i kada imaju hitnije probleme, poput Sirije.
(NAP/Amila Alijagić)