Dekan FKN Nedžad Korajlić istakao je kako su se prve organizirale humanitarne i nevladine organizacije, a što su trebale zapravo uraditi državne institucije. Bila je potrebna jača i bolja saradnja sigurnosnih institucija.

- Bosna i Hercegovina je tranzitna destinacija kojom izbjeglice pokušavaju doći do zapadnoevropskih zemalja. No ipak, dolazak većeg broja ljudi podijelilo je bh. javnost te je stvorio brigu o tome što će se dogoditi ako zemlje EU odluče zaista trajno zatvoriti svoje granice. BiH ne bi trebala da se pretvara u tampon zonu između zemalja članica i ostalih europskih zemalja - kazao je Korajlić.

On je također kazao da se pokušava prebaciti odgovornost s jedne na drugu instituciju, čime se samo pogoršava nastala situacija.

Predrag Radojčić, načelnik Uprave za operacije Granične policije BiH, kazao je da se trenutno barata cifrom od 8.000 ljudi koji je je nelegalno ušlo u BiH.

- Mi smo suočeni sa povećanim migracionim pritiskom posebno na istočnim granicama. Trenutno je najkritičnija situacija na području opštine Bijeljina i Zvornik. Donekle se situacija stabilizovala na području opštine Višegrad, a ponovo imamo pojačan pritisak na području opštine Foča. Donekle smo uspjeli da kontrolišemo situaciju na području Trebinja, kazao je Radojčić.

Još uvijek su problem lokacije i objekti koji bi bili prihvatljivi donatorima, odnosno Evropskoj uniji za smještaj migranata. 

Predstavnik Međunarodne organizacije za migracije i subregionalni koordinator za zapadni Balkan Peter Van der Auweraert kazao je da još nije riješeno pitanje centra u Velikoj Kladuši, te da će u srijedu otići na lice mjesta kako bi se pronašla odgovarajuća lokacija koja će biti prihvatljiva i lokalnoj zajednici i međunarodnim donatorima. 

(NAP/Alen Avdić)