Zalihić je također pričao i odnosima sa kantonalnim ministrom zdravstva, Harisom Vranićem, kao i o tome zašto Hitna pomoć nije angažovana u Kriznom štabu.

Pandemija se, čini se, smiruje, građani su svojom odgovornošću svakako doprinijeli da brojevi ne budu više onako veliki, ali ni nakon godine i po ne možemo odahnuti. Ali, očigledno još nije gotovo.

- Epidemiološka situacija je znatno bolja nego što je bila. Ja sam Mostarac, ali živim dugo u Sarajevu i moram reći da nigdje se stanovništvo nije pridržavalo higijensko-epidemioloških mjera kao u Sarajevu. To je jedna notorna činjenica. To pridržavanje mjera je doprinijelo, ali moram braniti struku, i adekvatna reakcija zdravstvenih radnika je svakako doprinijela da imamo takvu situaciju kakva jeste u Kantonu Sarajevo. Mnogi špekulišu s tim informacijama, ali generalno možemo biti zadovoljni, posebno kad je u pitanju Kanton Sarajevo, istakao je direktor Zalihić.

U martu ove godine je, nažalost, bilo mnogo pacijenata, mnogo teških pacijenata, mnogo izgubljenih života. Hitna pomoć je sve vrijeme aktivno uključena u borbu protiv koronavirusa.

- Hitna pomoć je u martu, a i tokom cijele pandemije bila involvirana u zbrinjavanje pacijenata. Pored osnovnog posla, pružanja hitne medicinske pomoći, jer i tokom pandemije bilo je i infarkta, poroda, saobraćajnih udesa, i pored toga, od samog početka pandemije mi smo bili involvirani. Prve kineske turiste, u martu prošle godine, na testiranje su prevezli uposlenici Hitne medicinske pomoći. U martu ove godine, prijetila je situacija da eskalira, da pređemo sa petobrigadnog na četverobrigadni sistem rada kako bismo mogli obavljati svoje posao, ali hvala Bogu, uspjeli smo nekako i pored oboljelih od korone, uposlenici naravno imaju pravo biti bolesni i od nečeg drugog, tako da je zaista bilo vrlo teško, ali angažiranošću svih ekipa uspjeli i svom osnovnom zadatku i angažiranju na zbrinjavanju pacijenata od covida. Dakle, od samog početka pandemije bili smo angažirani u transportu covid pacijenata prema Općoj bolnici i Kliničkom centru, kazao je, te dodao da je Hitna medicinska pomoć prva ustanova koja je provela edukaciju svih zdravstvenih radnika na primarnom nivou i svih iz hitne pomoći, kako se ustvari vodi briga o sanitetu i prijevozu pacijenata tokom pandemije.

Bosna i Hercegovina je uprkos manjem broju novozaraženih i dalje prema izvještajima svjetskih portala druga u svijetu prema smrtnosti na milion stanovnika.

Zalihić kaže da je ova činjenica zahtjeva jednu ozbiljniju analizu i nepristrasnost.

- Moram priznati da vrlo često u pojedinim medijima koji prenose određene informacije koje nisu baš objektivne ili su špekulativne informacije. Šta želim da kažem? Ako želimo doći do toga, zašto je to tako, pošto u našoj državi postoje dva entiteta i kantoni, onda trebamo analizirati ko je kako odgovorio pa ćemo doći ustvari gdje je najlošiji rezultat. Nakon prvog vala, jedna komisija ispred Akademije nauka i umjetnosti BiH uradila je jedan matematičko-informatički modem, pod rukovodstvom dr. Mirsade Hukić, gdje je pokazala da je Krizni štab Kantona Sarajevo najbolje vodio krizom, u regionu smo imali daleko najbolje podatke. To naprimjer niko nije primjetio. Ali, moj dojam je da su najbučniji ovi koji prenose negativne vijesti, tako da to uopće nije bila neka vijesti. Dakle, analiza podrazumijeva gdje je to najlošiji rezultat i gdje je to najveća smrtnost, u kojem kantoni ili u kojem entitetu, pa da vidimo zašto na nivou države imamo takav porazan rezultat. Naravno, to je jedan segment u toj analizi, treba tražiti odgovor da li su zdravstveni radnici odgovorili kako treba, da li su imali odgovarajuću opremu ili lijekove, istakao je.

U drugim zemljama je, bez sumnje, vakcinacija doprinijela smanjenju broja umrlih, kod nas ta priča još nije poprimila masovne oblike. Spominju se čak i zloupotrebe u tom smislu. Zalihić kaže da ne bi ulazio u dublju analizu jer kao bivši član Kriznog štaba nije uopće involviran u proces imunizacije.

- Od vrha do dna, svi moramo doprinijeti da se što više ljudi vakciniše, a što se tiče politike, moramo depolitizirati zdravstvo. Nisam član Kriznog štaba zato što je aktuelni ministar Vranić rekao za mene i za određene članove Kriznog štaba, da smo se zamorili, istakao je Zalihić.

Na pitanje jeste li se zamorili, rekao je:

- Apsolutno ne. Ne znam odakle taj njegov dojam i impresija, ali ako nekome zaista smeta Adem kao persona, meni nije problem, razumijem da nekome možda i smetam. Ali, mislim da nije dobro, postoje neka pravila, potpuno je ignorisana Hitna pomoć. Znači, Hitna pomoć nije u Kriznom štabu, nije zato što nije Adem. U Kriznom štabu nije ni Klinički centar kao ni neke druge zdravstvene institucije, a postoje pravila ko treba da bude član Kriznog štaba i od tih pravila se jednostavno odstupilo, naglasio je.

Prije desetak dana održana je sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, razmatrani su izvještaji zdravstvenih institucija o njihovom radu u 2019. godini, a izvještaj Zavoda za hitnu medicinsku pomoć nije dobio podršku.

- To je taj nonsens koji jednostavno čovjeka čini rezigriranim da tako kažem. Određeni broj zastupnika je zaista hvalio naš izvještaj čiji je puni naziv „Izvještaj o radu  i finansijskom poslovanju zdravstvene institucije“. On u sebi involvira nekoliko segmenata. Prije svega tu je mišljenje Zavoda zdravstvenog osiguranja kao glavnog našeg finansijera koji je dao pozitivno mišljenje. Također, tu je revizorska kuća koja mora da provjeri sve ono što je radila finansijska služba, je li to uredu, imate izvještaj i svih drugih službi i izvještaj dirketora. Dakle, to je dokument od nekoliko stotina stranica i ljudi su imali uvod da je najpozitivniji izvještaj od kako postoji od kako postoji evidencija o Hitnoj medicinskoj pomoći, u finansijskom smislu, kazao je direktor.

Zalihić ističe da je bilo kritika na rad pojedinih zdravstvenih ustanova i njihovi izvještaji su prošli.

- Naš izvještaj je određeni broj zastupnika pohvalio, a ovi što su glasali protiv, ni jednu riječ nisu rekli protiv. Mi to ne razumijemo. Vlada potvrdila taj izvještaj, došli zastupnici, kao neka kaznena ekspedicija. Ne razumijem. To je prvi put od kako sam direktor, tri i pol godine, rekao je.

O tome koliko politika utiče na njegov rad, Zalihić ističe da je profesionalac i da radi u interesu svih građana Kantona Sarajevo, a na pitanje u kakvim je odnosima sa ministrom Vranićem, Zalihić je odgovorio:

- U profesionalnim i korektnim. Ono što ministar Vranić traži od mene kao direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, apsolutno potpuno profesionalno odradimo. Mi smo involvirani što se tiče vakcinacije, dobili smo službeni dopis da Hitna pomoć mora biti prisutna sa svojim ekipama, ako pacijentu pozli nakon vakcinacije. Tako da smo mi odlučili da naše ekipe budu gore ad pomognu kolegama u apliciranju vakcina, tako da sve što traži ministar, mi ispoštujemo bez pogovora. Mi smo jedna poluvojna formacija, ili mi naređujemo ili se nama naređuje. Tako mi funkcionišemo, istakao je, te kazao nešto što se tiče njegovog poslovanja.

- Nosioci javnih funkcija imaju pravo na određeni novčani iznos da potroše kao reprezentaciju. Naravno, ja sam dobio to kada sam postao direktor i tad se sjećam da mi je šefica Ekonomske službe rekla, onako prijateljski: „Pazite direktore, nemojte sad odijela kupovati na reprezentaciju“. Šta želim reći. Ja do dan danas, javno kažem, za svaki fening koji sam potrošio dajem hiljadu maraka, a ovi političari koji mene prozivaju i koji narodski rečeno mi „rade o glavi“, i to imam dokaze kako su trošili svoje reprezentacije.

Htio sam čisto da kažem kakav je odnos, a ja sam mjesečno na reprezentaciju mogao trošiti otprilike 50 KM, potpuno legalno i legitimno bez ikakvih problema. Nikada ni jednog feninga nisam, niti ću potrošiti dokle god budem direktor. To je moj stav i to je refleksija nekakvog odnosa većine uposlenika Hitne pomoći jer mi volimo Hitnu pomoć, ja tu radim već 15-ak godina i radit ćemo i dalje – kazao je, između ostalog, Adem Zalihić, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, piše Hayat.

(Ajdin Balićevac)