Apsolutno je jasno da ovaj prijedlog koji odstupa od svakog civiliziranog koncepta ne može proći na Predstavničkom domu PSBiH, ali ubijeđeni da će podršku dobiti na Domu naroda (4 HDZ delegata, plus Klub Srba) Dragan Čović okrenuo je redoslijed u proceduri. Uobičajeno je da usvajanje kreće iz Predstavničkog doma, no i ovakva procedura je poslovnikom dozvoljena, navodi se u tekstu Patrije.

Dobro upućeni izvori upozoravaju da je riječ o kupovini vremena, prije nego što Centralna izborna komisija (CIK) raspiše Opće izbore početkom maja. Priča o izmjenama Izbornog zakona BiH skrenula je pažnju s činjenice da je danas 25. april, a da Ministarstvo finansija BiH na čijem je čelu HDZ-ov Vjekoslav Bevanda nije još uvijek Vijeću ministara BiH dostavilo Dokument okvirnog budžeta kao i Nacrt budžeta za 2022. godinu!


Ranije je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković potvrdila da je Kolegij Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koji čine predsjedavajući Zoran Tegeltija (SNSD) te ministri vanjskih poslova i finansija i trezora Bisera Turković (SDA) i Vjekoslav Bevanda (HDZ) postigli dogovor da se državni budžet pripremi do 25. aprila.

Ona je tada naglasila da je to pozitivno te ukoliko do toga dođe bit će riješeno i pitanje finansiranja predstojećih izbora u BiH. Inače, zahtjev za razmatranjem Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku, uputili su u delegati Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Dragan Čović, Lidija Bradara, Marina Pendeš i Bariša Čolak - navodi Patrija.


U političkim krugovima glasno se govori da bi nakon usvajanja ovih izmjena na Domu naroda PSBiH mogao biti vršen pritisak na visokog predstavnika BiH Christiana Schmidta da nametne zakon po volji HDZ-a. 

U Domu naroda ovaj prijedlog HDZ-a mogao bi biti usvojen bez glasova Bošnjaka, ali Bošnjaci u Domu naroda mogu pokrenuti proceduru vitalnog nacionalnog interesa. Sve to može biti alibi HDZ-u da i dalje oteže slanje Budžeta u proceduru, što u konačnici može dovesti u pitanje održavanje izbora, a što je HDZ-ov cilj, jer ne žele na njih bez izmjena kakve njima odgovaraju. Uz ovaj prijedlog, Predstavnički dom 27. aprila razmatrat će tehnički dio izmjena, oko kojih su se sve stranke postigle konsenzus, ali usvajanje istih također je pod velikim znakom pitanja. Najviše zbog HDZ-a, koji uz njih želi nametnuti i političke odluke.


U HDZ-ovom prijedlogu predviđen je izbor članova Predsjedništva BiH po tzv. elektorskom modelu. 

"Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako: dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Kantonu 10 i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet", navodi se u prijedlogu.

Kada je riječ o izboru delegata u Dom naroda Parlament Federacije BiH, prijedlog je ovakav: 

"Od 17 izaslanika iz hrvatskog naroda, 16 se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da: Hercegovačko-neretvanska bira četiri izaslanika, Srednjobosanska tri izaslanika, Zapadnohercegovačka tri izaslanika, Hercegbosanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska dva izaslanika i Posavska dva izaslanika. Zastupnici hrvatskog naroda iz Tuzlanske, Sarajevske, Unsko-sanske i Bosansko-podrinjske županije zajedno biraju jednog hrvatskog izaslanika za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine", navodi se. 


U svom prijedlogu traže i da se drugačije biraju članovi Centralne izborne komisije BiH odnosno da članove potvrđuje Parlamentarna skupština BiH što do sada nije bio slučaj već prema Izbornom zakonu BiH članove CIK-a je imenovao Predstavnički dom PS BiH. 

Razlozi za donošenje ovog Zakona ogledaju se u provedbi odluke Ustavnog suda BiH broj 23114 od 1.12.2016. godine (presuda Božo Ljubić), kao i "zadovoljavanje općeg načela demokracije da jedan narod, drugom narodu ne bira predstavnike", navodi se u obrazloženju. 

Ovim prijedlogom HDZ-a nije ispoštovana nijedna presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu od ukupno pet. 


(Patria/  Amer M.)