“Ovakva situacija ne garantuje ostvarivanje Ustavom BiH utvrđenog ustavnog statusa Republike Srpske i svih njenih građana” – istakao je Selman, obrazlažući obavještenje Ustavnog suda Republike Srpske o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti.

On je rekao da Ustavni sud BiH svojim daljim radom, “nepostojanjem legitimiteta za svoje buduće odluke”, dovodi u pitanje funkcionisanje BiH kao demokratske zemlje i pravo Republike Srpske da, u skladu sa Ustavom, bude adekvatno zastupljena u njenim institucijama, u njihovom radu i odlučivanju.

“U odnosu na posljednju odluku Ustavnog suda BiH, potrebno je s obzirom na različite informacije zahtijevati od tog suda da obavijesti Narodnu skupštinu, kao i širu javnost o postupku zakazivanja `vanredne sjednice` od 19. juna, dnevnom redu, ali i o broju sudija koji su učestvovali u radu”, istakao je Selman.

Rekao je da Ustavni sud RS smatra da je neophodno i dalje insistirati na donošenju zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi se riješili problemi u tom sudu.

Selman je ukazao na pojavu da “Ustavni sud BiH zanemarujući nadležnost Ustavnog suda Republike Srpske od slučaja do slučaja, prihvata ili pak ne prihvata da ocjenjuje ustavnost podzakonskih opštih pravnih akata entiteta za šta prema Ustavu BiH nije nadležan”.

On je napomenuo da je Ustavni sud BiH u pravilu prihvatao da ocjenjuje ustavnost podzakonskih akata Republike Srpske i proglašavao ih neustavnim, dok to, uglavnom nije činio kada je riječ o aktima Federacije BiH.

“Na ovaj način krši se Ustav BiH, kao i Ustav Republike Srpske, narušava se pravna sigurnost i razgrađuje pravni poredak Republike Srpske”, istakao je Selman.

Prema njegovim riječima, Ustavni sud BiH je svojom poslednjom odlukom i formalno sam sebe doveo u situaciju da funkcioniše bez sudija koji su predstavnici jednog entiteta što je u složenim državama kakva je BiH nedopustivo, potencijalno opasno i dovodi u pitanje legitimitet njegovog rada.

– Ova institucija velikim dijelom kreira ustavnopravni poredak BiH, posebno kroz odlučivanje sudija stranaca, jer sudije iz reda samo jednog konstitutivnog naroda uz njihovu podršku i bez učešća sudija iz Republike Srpske mogu, bez obzira na ustavnu normu da se odluke donose glasovima većine svih sudija, donijeti bilo koju odluku – upozorio je Selman.

Selman je pojasnio da Ustavni sud Republike Srpske ima obavezu da ukaže na određene pojave i probleme u funkcionisanju Ustavnog suda BiH pogotovo s obzirom na poslednju odluku kojom su od 19. juna izmijenjena pravila njegovog rada.

Opozicija je predložila više amandmana. PDP traži od Republičkog tužilaštva da podnese izvještaj o navedenim pojavama.

SDS traži od predstavnika vlasti iz RS u BIH institucijama da u najkraćem roku pokrenu proceduru donošenja zakona o Ustavnom sudu BIH. Zahtijevaju i od Ustavnog suda BIH da obavijesti NSRS o zakazivanju i odravanju sjednice 19.juna, na kojoj je prisan član 39.Pravila.

NSRS će tražiti i mišljenje Venecijanske komisije i drugih relevantnih institucija, o odlukama Ustavnog suda BIH od 19.juna, navodi se u priejdlogu zaključaka SDS-a.

(Erna H.)