- Poznato je da su crijevne infekcije učestalije tokom ljeta, za što se inkriminišu, prije svega, bakterije iz roda Salmonella i Staphylococus aureus s njegovim enterotoksinom, ali i virusi. Mnogi od njih pokazuju afinitet prema raznim organima te ih zdravstveni profesionalci u tom svjetlu i promatraju. Ljetne crijevne viroze predvodi norovirus s vrlo naglašenim epidemijskim karakterom. Simptomi se razvijaju nakon dan-dva, probavne tegobe traju kratko, ali je problem što se izlučivanje virusa iz probavnog sistema nastavlja mjesecima i na taj način širi u okolinu. Sve češće se, osim ranijih izvještaja o epidemiji u zatvorenim kolektivima poput bolnica, vrtića, domova, opisuju epidemije akutnih gastroenteritisa na brodovima za krstarenje, čemu i mi svjedočimo nakon povratka naših sugrađana s raznih turističkih destinacija - kaže profesorica Koluder-Ćimić.

Utiče na djecu
U manjem obimu, dodaje, probleme pravi i adenovirus, uglavnom u kolektivima, izazivajući manje ili veće epidemije tzv. ljetne gripe.

- Ne treba posebno naglašavati da virus jače „utiče“ na djecu. Njegov afinitet prema raznim organima i stvaranje imuniteta samo na preležani tip adenovirusa često ga aktuelizira u diferencijalnoj dijagnozi vezanjem za razna bolesna stanja. Kroz dugogodišnju kliničku praksu objektivizirala sam adenovirus kao dosta raritetnog uzročnika pertusiformnog i mononukleoznog sindroma, ospe različitih morfologija, kao one herpetiformne na genitalijama, što je bio, sjećam se, poseban izazov, jer je asocirao na spolno prenosive bolesti i napravio golem problem među partnerima. Pamtljive su općenito virusne teške kliničke slike upale mozga i moždanih ovojnica, oštećenja jetre, koje smo tretirali na Infektivnoj klinici. Veliki problem pravi imunodeficijentnim osobama s HIV-om, leukozama, malignim tumorima – dodaje profesorica Koluder-Ćimić.

Za ovaj period karakterističan je i rotavirus, jedan od najčešćih uzročnika proljeva kod djece i dojenčadi, kod kojih, za razliku od odraslih, može izazvati ozbiljniju kliničku sliku.

- Ovaj virus se može prevenirati vakcinom. Kako se u stolici zaražene osobe nalazi nekoliko dana prije znakova infekcije i desetak dana nakon smirivanja probavnih tegoba, u prevenciji mogućeg prenosa „ruka – usta“, ostaje jedino i isključivo temeljito pranje ruku – ističe Koluder-Ćimić.

Dodaje kako se u uzročnike ljetnih crijevnih infekcija ubrajaju i koksaki virusi iz roda enterovirusa, a u posljednje vrijeme i SARS-CoV2.

- Navedene viruse nekako poentiraju i od njih strahuju i pacijenti i zdravstveni profesionalci, jer spadaju u grupu od 30-ak kardiotropnih virusa, odnosno virusa koji „napadaju“ srce. Ovom problemu treba prilaziti ozbiljno i hladne glave. Činjenica je da se virusna infekcija može proširiti na srce, a da ishod zavisi od imunološkog mehanizma i genetskih predispozicija. Većina brzo ozdravi i potpuno se oporavi, a 20 posto razvije srčanu slabost, naglašeno kod SARS-CoV2 infekcije. U SAD je u desetogodišnjem periodu zabilježen porast broja bolesnika sa miokarditisom, što se uklapa i u sve vidljivije naprasne smrti mladih sportista – pojašnjava Koluder-Ćimić.

Koksaki virus rijetko je detektiran u samom srčanom mišiću, a velika većina djece i odraslih razviju antitijela. U dijagnostici kardiotropnih virusa naša sagovornica obavezno preporučuje uzimanje dva uzorka krvi u razmaku od tri do četiri sedmice, dijagnosticiranje specifičnih antitijela može ukazivati na akutnu infekciju, ali nipošto i isključivo na zapaljenje srčanog mišića, jer su za potvrdu miokarditisa potrebni drugi kardiološko-radiološki alati.

- Iz prakse, više kao trudnica nego infektolog, živo se sjećam epidemije koksaki virusa s posljedičnim miokarditisom na GAK-u u Sarajevu, u kasno ljeto 1985. godine, kada je porodilja s gastrointestinalnim tegobama unijela virus i uzrokovala smrt više novorođenčadi. Naravoučenije je da se nikad ne potcjenjuje bilo koja virusna infekcija i rizici koje ona nosi - ističe Koluder-Ćimić.

Crijevne infekcije
Kada je riječ o koronavirusu, bez obzira na višestruke vakcinacije i činjenicu da ga je većina populacije preboljela, poznati bh. infektolog upozorava da ga ne smijemo ignorirati.

- Virus je i dalje među nama, neumoran, procesom mutiranja postao je moćniji, opasniji, prenosiviji kao nikad do sada. Primijećen je rast broja oboljelih od gripoznog sindroma i akutnih gastroenteritisa neutvrđenih uzročnika uz malobrojna testiranja na COVID-19, te je za pretpostaviti da je daleko prisutniji nego što mislimo. Njegova multitropičnost čini ga nepredvidivim. Ne smijemo ga ignorisati, naprotiv – upozorava Koluder-Ćimić.
Crijevne infekcije se bazno liječe nadoknadom izgubljene tekućine i elektrolita, dijetom, dok antibiotska terapija ne samo da nema smisla već je i opasna, čak i kod infekcije uzrokovane bakterijom Salmonella spp. Profesorica Koluder-Ćimić preporučuje uzimanje probiotika, koji obnavljaju i dopunjavaju mikrobiotu dobrim bakterijama i gljivicama.

- To spada u domen samoliječenja. Ljekaru se treba javiti u slučaju intenzivnih probavnih tegoba, kada je onemogućen unos tečnosti, u slučaju krvi u stolici ili tamne, crne stolice, jakih stomačnih bolova, višekratne visoke temperature, proljeva nakon posjete drugoj zemlji, kako bi se napravila i epidemiološka procjena mogućeg uzročnika i kreirao dijagnostički put - dodaje Koluder-Ćimić.

Preventivna mjera
Kod sumnje na infekciju COVID-19 važna preventivna mjera je testiranje.

- Prijašnji testovi trebali bi da detektuju i nove varijante, a to je bitno jer se od pozitivne osobe očekuje odgovornost za druge, najbliže, posebno one iz rizičnih skupina. Virusne bolesti su općenito često iscrpljujuće, troše mnoge vrijedne resurse, pa bi bilo važno održavati svoje unutrašnje spremnike sa zadovoljavajućim zalihama vitamina, minerala, jednom riječju živjeti zdravo. S takvom kondicijom, uz sve rečeno, bit ćemo spremniji i za nadolazeći val SARS-CoV-2 - zaključuje profesorica Nada Koluder-Ćimić.

Higijena na prvom mjestu
Osim vakcine protiv rotavirusa, namijenjene djeci, te očekivanog odobravanja unaprijeđenih vakcina „Moderne“ i „Pfizera“, ne postoje druge specifične mjere, ali je kod svih virusnih infekcija higijena temeljna mjera prevencije. Redovno i temeljito pranje voća i povrća koje se konzumira u svježem stanju, čišćenje radnih površina i pribora za jelo, konzumacija hrane odmah nakon pripreme, uz obavezno kratkotrajno zadržavanje hrane izvan hladnjaka, preporuke su doktorice.

(Elmedina H.)