U Evropskoj uniji zabilježena je nestašica više od 15.000 zaštićenih naziva lijekova, a za malu državu poput Bosne i Hercegovine, ovo može predstavljati ozbiljan problem. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH zabilježila je 171 službenu nestašicu u prethodnoj godini, no stvarna situacija na tržištu pokazuje znatno veći broj nestašica.

U lancu snabdijevanja lijekovima Udruženje veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima u Bosni i Hercegovini ima ključnu ulogu i odgovorno je za više od 80% uvoza i distribucije lijekova. 

- Nestašice lijekova su izazov za pacijente, zdravstveni sistem i sve sudionike u lancu snabdijevanja - kaže predsjednik Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima u Bosni i Hercegovini Faruk Hadžić.

On naglašava potrebu za izmjenama Pravilnika predloženog od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, a koji je na snazi od 2017. godine. Tvrdi da zastarjelost ovog dokumenta nije usklađena s izazovima u lancu snabdijevanja na svjetskom i našem tržištu. 

- Pravilnik, čija je svrha ograničiti samovolju proizvođača u oblikovanju cijena, neadekvatno je prilagođen specifičnostima Bosne i Hercegovine. Za razliku od zemalja regiona, u našem Pravilniku maksimalna cijena lijeka sadrži maržu veleprometnika - što u praksi znači da su veleprometnici nezaštićeni i prepušteni samovolji proizvođača lijekova - ističe Hadžić.

Veleprometnici lijekovima i medicinskim sredstvima u Bosni i Hercegovini su najranjivija karika u lancu snabdijevanja lijekovima. Dug države i zdravstvenih institucija prema veleprometnicima procijenjuje se na gotovo 400 miliona KM.

- Neovisno od navedenih potraživanja koje imamo, mi smo primorani uredno plaćati svoje dobavljače, čime smo postali finansijeri cijelog tržišta lijekovima u Bosni i Hercegovini - objašnjava Hadžić.

U zahtjevu za izmjenama Pravilnika, Udruženje predlaže i uvođenje razumnog roka za primjenu novih cijena objavljenih na stranici Agencije, kako bi se izbjegla šteta uzrokovana obustavom prodaje zbog promjene cijena. U skladu s važećim Pravilnikom, veleprometnici su prisiljeni obustaviti prodaju istog dana kada se objave nove cijene, što uzrokuje finansijske gubitke zbog zaliha koje veleprometnici posjeduju na dan promjene cijena. Unatoč minimalnosti ove izmjene, ista je od velikog značaja jer sprečava nestašice lijekova uzrokovane smanjenjem zaliha prije primjene Pravilnika i obustavom distribucije do usklađivanja cijena.

Također, jedan od zahtjeva za izmjenu važećeg Pravilnika, upućen od UVLMS-a, jeste korištenje maksimalnih cijena iz Hrvatske umjesto cijena HZZO-a koje više nisu javno dostupne.

- Za utvrđivanje maksimalne cijene lijekova u Bosni i Hercegovini, trenutno se koristi prosjek izračuna klastera zemalja Hrvatske, Srbije i Slovenije. Međutim, HZZO je nedavno unutar svog pravilnika ograničio pristup informacijama o cijenama. Imajući u vidu tu promjenu, predlažemo korištenje maksimalnih cijena iz Hrvatske kako bismo očuvali dosljednost izračunu temeljenom na informacijama iz zemalja u našem regionu - kaže Hadžić.

Bitno je istaći da veleprometnici ni na koji način ne sudjeluju u formiranju maksimalnih cijena lijekova, kao i da je Pravilnik o maksimalnim cijenama samo prvi nivo kontrole cijena, što sama riječ i kaže, dok su stvarne cijene lijekova značajno niže, ističe Hadžić.

On naglašava da Udruženje stoji na raspolaganju svim relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini, kako bi došli do rješenja i spriječili neželjeni scenarij, a posebno u periodu do prvog radnog ponedjeljka u martu, koji je dan godišnjeg izračuna, od kada je u roku od 90 dana Agencija dužna objaviti izračun maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova u Bosni i Hercegovini. 

(Aldin B.)