Rast potrošačkih cijena u 19 zemalja eurozone, iskazan harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u julu je na godišnjom nivou snažno ubrzao, na 8.9 posto, s 8.6 posto u julu, pokazuje prva procjena evropskog statističkog ureda.

Glavni razlog snažnog ubrzanja i dalje je skok cijena energije, poduprt ratom u Ukrajini i sankcijama Rusiji zbog invazije na susjednu zemlju te neizvjesnostima u vezi opskrbe plinom.

Cijene energije u mjesecu na izmaku u eurozoni su tako bile za 39.7 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, nakon 42-postotnog rasta u junu.

Izrazito i dalje rastu cijene hrane, pa su tako u julu bile za 11 posto više nego u istom razdoblju lani, a u gotovo istom su postotku uvećane i mjesec dana ranije, pokazuje prve procjene Eurostata.

Kada se isključe vrlo promjenjive cijene energije i hrane, godišnja inflacija ubrzala je na pet posto u julu, sa 4.6 posto u mjesecu ranije.

Najviše godišnje stope inflacije u julu su bilježile baltičke zemlje, a najvišu je ponovo imala Estonija, od 22.7 posto. U Latviji i Litvaniji dosežu 21 odnosno 20.8 posto.

Polovina zemalja u eurozoni ima dvocifrene godišnje stope inflacije, a u rasponu od 10 do 20 posto najvišu bilježi Slovačka, od 12.8 posto. Blizu su i Slovenija, Nizozemska i Grčka, s inflacijom od oko 11.6 posto.

Inflaciju nižu od 10 posto imaju Irska, od 9.6 posto i Portugal, od 9.4 posto. Slijede Luksemburg i Austrija, s rastom potrošačkih cijena od 9.3 posto na godišnjem nivou.

Njemačka i Italija, prva i treća po veličini privreda i važni hrvatski trgovinski partneri, bilježe inflaciju od 8.5 odnosno 8.4 posto, pokazuju prve procjene.

Najnižu inflaciju ima Malta, od 6.5 posto, pokazuju najnovije tabele Eurostata.

(A. Balićevac)