Jens Stoltenberg je norveški političar rođen 16. marta 1959.godine, a od 2014. godine je na poziciji generalnog sekretara NATO-a. Iako je trebao da se povuče ove godine, njegov mandat je produžen do oktobra 2024. godine što je već četvrti put da se njegov mandat produžuje.

Jens je bio nekadašnji norveški premijer. Na premijerskom je položaju proveo ukupno nešto više od devet godina, i to u dva odvojena razdoblja (od 2000. do 2001. godine i od 2005. do 2013. godine). Kada je izabran za glavnog sektretara NATO-a, postao je prvi Norvežanin na toj funkciji. 

Stoltenberg je rođen u Oslu, a posebno je zanimljivo da je njegov otac Thorvald Stoltenberg također bio visokopozicionirani političar. Thorvald je od 1979. do 1981. godine bio norveški ministar obrane, a zatim od 1987. do 1989. i od 1990. do 1993. godine ministar vanjskih poslova te države. Jedno je vrijeme bio i visoki poslanik UN-a za izbjeglice, a 1993. godine imenovan je specijalnim predstavnikom generalnog sekretara Ujedinjenih naroda za bivšu Jugoslaviju.

Kamenovao američku ambasadu zbog rata u Vijetnamu

Školovanje je započeo waldorfskoj školi te u katedralnoj školi u Oslu, da bi 1987. godine diplomirao ekonomiju na Sveučilištu u Oslu.

Bivši norveški premijer, koji je po obrazovanju ekonomista, kaže da je prvobitno bio malo zainteresovan za rad u politici.

Iako je sada poznat po svom ukočenom izgledu i robotskom stilu, kao dugokosi tinejdžer 1970-ih, bacao je kamenje na američku ambasadu u Oslu zbog Vijetnamskog rata. “Pjevali smo refren, 'Norveška, Norveška van NATO-a'. Bio je to hit”, rekao je Jens.

Zapravo, u početku se nadao da će postati akademik, ali je šef NATO-a na kraju krenuo stopama svoje porodice: otac mu je bio ministar, a majka zamjenica ministra.

"Zapravo sam donio jednu odluku, jednu jasnu svjesnu odluku, o svojoj karijeri, a to je da ne postanem političar", rekao je Stoltenberg o svom pristupu svijetu politike.

Nakon što je ušao u parlament 1991. godine, brzo je napredovao, postao je ministar energetike, a zatim i finansija, prije nego što je 2000.godine kao 41-godišnjak proglašen za najmlađeg premijera u zemlji. Dobio je međunarodno poštovanje za svoju reakciju na najgori masakr u Norveškoj, kada je desničar ekstremista Anders Behring Breivik 2011. godine u terorističkom napadu ubio 77 osoba.

Tri godine kasnije, kada se pojavio posao u NATO-u, podržala su ga dva tada dva velika "igrača" - njemačka kancelarka Angela Merkel i tadašnji predsjednik SAD Barack Obama.

"Iznenadio sam se kada su me zamolili da postanem generalni sekretar NATO-a jer nikada nisam planirao da to budem", ispričao je Stoltenberg.

Glumio da je taksista

U augustu 2013. Stoltenberg je na svojoj Facebook stranici rekao da je proveo jedno popodne radeći inkognito kao taksista u Oslu. Stoltenberg je rekao da je želio da "čuje od pravih norveških glasača" i da su "taksi bili jedno od rijetkih mjesta gdje ljudi dijele svoje istinske stavove". 

Dodao je da prije vožnje taksijem nije vozio automobil osam godina. Događaj je snimljen skrivenom kamerom i objavljen kao promotivni video Laburističke stranke za predizbornu kampanju. Kasnije je potvrđeno da je 5 od 14 kupaca plaćeno i regrutovano od strane producentske kuće koja je producirala događaj za Laburističku stranku međutim, niko nije znao da će se sastati sa Stoltenbergom.


                                                   Isječak iz predizbornog snimka

Jedna sestra medicinski radnik, a druga bila ovisnica

Stoltenberg je oženjen diplomatkinjom Ingrid Schulerud i imaju dvoje djece: sina Axela Stoltenberga koji studira kineski na Šangajskom univerzitetu Jiaotong i kćerku Anne Catharinu Stoltenberg koja je dio Smerz-a, eksperimentalnog duo-a pop i elektronske muzike. 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Jens Stoltenberg (@jensstoltenberg)

Ima jednu živuću sestru, Kamilu, medicinskog istraživača i administratora koja je godinu dana starija od njega i jednu pokojnu sestru Nini, koja je bila četiri godine mlađa i koja je umrla 2014. Nini je bila oporavljena zavisnica od heroina, a norveški mediji su pratili napore porodice da se izbori sa ovim izazovom.

Svoje ljetne praznike radije provodi u porodičnoj vikendici na ostrvima Hvaler u Oslofjordu. Strastveni je ljubitelj prirode, često vozi bicikl, a tokom zimske sezone je aktivan skijaški trkač. U decembru 2011., kako bi obilježio 100 godina otkako je Roald Amundsen na skijama stigao na južni pol, Stoltenberg je otputovao na Antarktik.

Živio jedno vrijeme u Jugoslaviji, otac mu autor mirovnog plana za BiH

Zanimljivo je, da je njegov otac Thorvald Stoltenberg bio povezan s područjem Jugoslavije znatno prije izbijanja rata na ovim prostorima. Naime, početkom 1960-ih godina bio je norveški diplomata u Beogradu pa je njegov sin Jens u to vrijeme također boravio u tom gradu. Inače je porodica Stoltenberg jedna od najutjecajnijih u norveškoj politici, a pojedini njeni pripadnici bili su na visokim pozicijama još u 19. stoljeću.

Njegov otac Thorvald je 1993. godine uz Davida Owen-a bio autor mirovnog plana koji je nazvan Owen-Stoltenbergov plan ili službeno Ustavni sporazum o Savezu Republika Bosne i Hercegovine. To je bio posljednji neuspješni mirovni plan za okončanje rata u Bosni i Hercegovini. Owen i Stoltenberg su u septembru 1993. godine predstavili svoj plan: unija tri republike, konfederacija, da većinu funkcija vrše republike, Predsjedništvo konfederacije od tri predsjednika republika, konfederalno vijeće ministara, demilitarizirana BiH.

Taj plan bio je protivan principima usvojenim na Londonskoj konferenciji augusta 1992, koje su Owen i Stoltenberg trebali poštovati. Plan je odgovarao i Tuđmanu i Miloševiću. Na čelu pregovaračkog tima ispred legalnih vlasti RBiH Izetbegović se našao u delikatnoj situaciji, pored ostalog, i zato što za propast mirovne inicijative nisu smjeli biti krivi on i njegov pregovarački tim.

Ali na kraju je predsjednik Alija Izetbegović odbio ovaj sporazum, dok je Thorvald 2012. godine u intervjuu za RSE kazao kako je "njegov plan bio mnogo bolji za Bošnjake od Dejtonskog sporazuma".

(Aldin B.)