Iako je na semaforu ostao minimalan rezultat, utakmica na Pecari završila je u žiži javnosti. Nije to bilo zbog igre i sportskih poteza, kako bi to bilo prirodno u jednoj normalnoj sredini, već zbog niza sudačkih odluka koje su, prema ocjeni Željezničara, direktno uticale na tok i ishod meča

U svom zvaničnom saopštenju Željezničar je naglasio da je umjesto analize igre i rezultata ponovo primoran javnost upozoravati na “neprihvatljive okolnosti” koje prate njihove nastupe u domaćem prvenstvu. Posebno su istakli poništena tri pogotka protiv Širokog Brijega, ali i podsjetili da ovo nije izolovan slučaj već nastavak spornog suđenja iz 4. i 7. kola. Kako navode, iako su se ranije obraćali nadležnim domaćim institucijama, do danas nisu dobili nikakav odgovor, zbog čega sada najavljuju slanje zvaničnog dopisa UEFA-i. Taj dopis će, prema najavi, sadržavati dokumentovane dokaze i sve relevantne okolnosti koje, kako ističu, “narušavaju osnovne principe sportskog takmičenja i integritet lige”.

Odgovor Komiteta za sudije i suđenje

Dan poslije, 22. septembra 2025, stigla je i reakcija Komiteta za sudije i suđenje N/FSBiH. U svom “detaljnom” obrazloženju pomno su prošli kroz sve tri poništene situacije i došli do zaključka da su odluke sudija i VAR-a bile potpuno opravdane.

- 11. minut: gol Željezničara poništen jer je igrač broj 11 bio u ofsajdu.

- 43. minut: iako je akcija trajala duže i lopta promijenila nekoliko igrača, ustanovljeno je da je fudbaler gostiju broj 14 bio u ofsajdu na samom početku napada kada je primio loptu od saigrača broj 9. Zbog pravila APP (Attacking Phase of Play), pogodak je poništen.

- 86. minut: napadač s brojem 99 bio je “evidentno u ofsajdu”. Pomoćni sudija je poštovao VAR protokol i pustio da se akcija završi prije nego je signalizirao zastavicom.

Komitet se osvrnuo i na kritike zbog nedostatka VAR linija u televizijskom prijenosu kod treće situacije. U obrazloženju su naveli da “linije nisu bile vidljive zbog sunca”.

“RO (operater snimka) nije mogao uraditi grafički prikaz linija kao potvrdu ispravnosti odluke, jer u tom trenutku linije nisu vidljive zbog sunca, što se često dešava u sličnim vremenskim uslovima i nije uslovljeno kvalitetom opreme ili suđenja nego tehnologijom, te je u ovom slučaju prihvaćena odluka sudija sa terena.”, poručili su.

U zaključku saopštenja Komitet je “odlučno odbacio sve pritiske na službena lica” i naglasio da neće ulaziti u medijske polemike povodom svakog klupskog saopštenja. Podsjetili su da redovno analiziraju rad sudija i posmatrača i djeluju u skladu s pravilnicima.

Ko su ljudi iz Komiteta?

Aktuelni sastav Komiteta za sudije i suđenje N/FS BiH imenovan je u julu 2025. godine, nakon što je prethodni saziv podnio ostavke u proljeće iste godine. Na čelu se nalazi Robert Zrilić, dok su ostali članovi Semir Kaplan, Darko Obradović, Husein Terzić, Goran Paradžik i Mirko Gojić.

Robert Zrilić – predsjednik

Robert Zrilić je bivši sudija i trenutni predsjednik Komiteta za suđenje i sudije. Pored toga što je Zrilić dugo godina na bh. terenima, on je poznat i kao nekadašnji direktor FK Borca iz Banja Luke. On je bio na čelu kluba iz Platonove prije 9 godina, u vrijeme njihove velike finansijske krize. Pričalo se kratko o njemu u novembru 2022. godine, kada je FK Tuzla City na svojoj Facebook stranici objavila fotografiju Zrilića. 



Na fotografiji se može vidjeti Zrilić u društvu službenih lica koja su bila određena za susret Leotara i Tuzle City, nekoliko sati prije početka susreta. Nogometni savez BiH je tokom jula izabrao novi Komitet za sudije i suđenje, koji bi trebao brinuti o arbitrima u naredne četiri godine, a jedini koji je ostao iz prošlog saziva je Zrilić.

Semir Kaplan – prvi potpredsjednik

Kaplan dolazi iz Stoca i on je dugogodišnji fudbalski sudija. Semir Kaplan već je ranije bio član, pa i predsjednik Komiteta za sudije i suđenje N/FSBiH. Još 2021. godine, dok je bio na čelu ovog tijela, u izjavi za medije poručio je kako neće tolerisati tendenciozno suđenje te da će kazne za sudije koji naprave propuste biti rigorozne.
 
Darko Obradović – drugi potpredsjednik

Široj javnosti poznat je po herojskoj intervenciji iz 2016. godine kada je na juniorskoj utakmici Zrinjskog i Olimpika spasio život mladom igraču Belminu Haliloviću.



Darko Obradović je i sam prošao kroz iskustvo disciplinskih mjera kada ga je 2015. godine Komitet za sudije i suđenje kaznio nedelegiranjem do kraja jesenjeg dijela prvenstva zbog propusta u suđenju utakmice Kupa BiH. 2019. godine se oprostio od aktivnog suđenja. 
 
Husein Terzić – član

Bivši sudija iz Travnika koji je aktivnu karijeru završio 2017. godine. Nakon toga postao je instruktor i kontrolor suđenja. Poznat je i po disciplinskoj mjeri iz 2015. kada je suspendovan zbog greške na meču Radnik – Čelik. Tada je kažnjen sa sedam utakmica nedelegiranja. Detaljnom analizom ustanovljeno je da je Terzić pogrešno dosudio kazneni udarac za Radnik u 88. minuti utakmice čime je bitno utjecao na konačan ishod pomenute utakmice.

Goran Paradžik – član

Goran Paradžik važi za jednog od najpoznatijih i najiskusnijih fudbalskih sudija u Bosni i Hercegovini. Dolazi iz Ljubuškog, a gotovo cijelu svoju karijeru proveo je u Premijer ligi BiH, gdje je više od petnaest godina dijelio pravdu na najvažnijim utakmicama. Statistike ga bilježe kao sudiju sa najviše odsuđenih utakmica u elitnom rangu bh. fudbala.


Goran Paradžik i Elmir Pilav

Ostavio je trag i u literaturi, kada je 2023. godine predstavio knjigu „I suci su samo ljudi“, zbirku priča, anegdota i iskustava sa terena, u kojoj je otvoreno pisao o izazovima i greškama sudija. Nakon završetka aktivne karijere, ostao je u fudbalu kroz ulogu posmatrača i edukatora, a od ove godine je i član Komiteta za sudije i suđenje N/FSBiH
 
Mirko Gojić – član

Sudijski kadar iz Doboja. Karijeru je gradio kao pomoćni sudija u Premijer ligi BiH, a kasnije kao posmatrač suđenja u ligama Republike Srpske. Vremenom je prešao u ulogu posmatrača i kontrolora suđenja, prateći i ocjenjujući rad sudija na različitim nivoima takmičenja, uključujući i seniorske lige u RS.