Predmet je upućen pravosudnim organima Republike Srbije, ali se, prema izvještaju, i dalje nalazi u ranoj fazi.

Predsjedavajuća sutkinja Mehanizma, Graciela Gatti Santana, primila je izvještaj koji je pripremila nova nadzornica u ovom predmetu, gospođa Dagmara Albrecht, imenovana 22. aprila 2025. godine. Albrecht je naslijedila prethodnog nadzornika Brenta D. Hicksa, koji je odstupio zbog profesionalnih obaveza.

U izvještaju koji pokriva period od imenovanja nove nadzornice do 16. maja 2025. godine, navodi se da su ostvareni određeni pomaci, ali još uvijek nije zakazano suđenje niti je poznato kada bi optužnica mogla biti podnesena Višem sudu u Beogradu.

Prema navodima iz dokumenta, Kancelarija javnog tužioca za ratne zločine Srbije je u aprilu 2025. godine informisala prethodnog nadzornika da je formiran tim koji će analizirati pravna pitanja iz optužnice, te da je postupanje u skladu sa međunarodnim obavezama Srbije prioritet. Ipak, zvaničan sastanak sa predstavnicima tužilaštva još uvijek nije održan, uprkos ponudi Mehanizma da pruži dodatna pojašnjenja i odgovori na sva pitanja.

Nadzornica je, u cilju daljeg nadgledanja procesa, kontaktirala Ministarstvo pravde Srbije, Viši sud u Beogradu, Tužilaštvo za ratne zločine i Ambasadu Srbije u Hagu. Uputila je i zahtjev za održavanje video-sastanka kako bi dobila najnovije informacije o potencijalnom podizanju optužnice.

"Dok je u proteklim sedmicama zabilježen određeni napredak, predmet Šešelj i drugi se još uvijek nalazi u početnoj fazi pred pravosuđem Srbije", navodi se u zaključku izvještaja. 

Postupak protiv Šešelja i drugih vodi se zbog navodnog nepoštivanja suda, a Mehanizam insistira na dosljednom praćenju sprovođenja međunarodnih pravosudnih obaveza država članica Ujedinjenih nacija.

Lider Srpske radikalne stranke je 2018. godine pravosnažno je osuđen na deset godina zatvora pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove.

Šešelj je proglašen krivim po tri tačke optužnice za progon, deportacije i druga nečovječna djela.

"Proglašava Šešelja krivim i izriče mu osuđuje ga na 10 godina zatvora. Šešeljeva je kazna odslužena i uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru MKSJ i odbija žalbu optužbe u svim drugima askpektima".

Presudu Šešelju čitao je sudija Theodor Meron, predsjedavajući Žalbenog vijeća.

Meron je rekao da je žalba tužilaštva u odnosu na poticanje za zločine prihvaćena.

Meron je naveo da je Šešelj iznio nekoliko prigovora po pitanju njegovog prava na pravično suđenje.

"Argumenti su samo ponavljanje onoga što je ranije bilo izneseno", naveo je Meron.

Kako je kazao, ne pokazuju postojanje greške i Žalbeno vijeće prigovore odbija.

Sudsko vijeće Haškog tribunala je 31. marta 2016. godine oslobodilo Šešelja po svih devet tačaka optužnice, koja ga je teretila za udruženi zločinački poduhvat, zločine protiv čovječnosti, ubistva, kršenja običaja rata, govor mržnje, deportaciju i druge zločine protiv Hrvata i muslimana u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.

Tužilaštvo se žalilo i tražilo kaznu od 28 godina zatvora ili ponavljanje suđenja.

Osuđivan i u prošloj državi

Šešelj je inače već osuđivan 1984. godine i to zbog kritikovanja komunističkog režima.

Naime, Šešelj je početkom osamdesetih godina uspostavio veze sa grupom srpskih nacionalističkih intelektualaca u Beogradu. Nakon toga dolazi u sukob sa vlastima u Bosni i Hercegovini. Do ovog sukoba došlo je kada je Šešelj u direktnoj borbi za asistentsko mjesto protestovao protiv plagijata u doktorskoj tezi Branka Miljuša, tada istaknutog mladog političara. Ovaj politički sukob pretvorio se u krivični i završio Šešeljevim izbacivanjem sa fakulteta i, konačno, zatvorskom kaznom u trajanju od osam godina.
 
Osuđen je 1984. godine, zbog dkelovanja sa, kako je navedeno u presudi, „anarholiberalističkih i nacionalističkih pozicija“ čime je počinio „krivično dkelo kontrarevolucionarnog ugrožavanja društvenog uređenja“. 

Odlukom Vrhovnog Suda SFRJ, kazna mu je smanjena na šest, potom na četiri, pa na dvije godine. U zatvoru u Zenici proveo je 22 mjeseca, od čega više od šest mjeseci u samici. Na ranije puštanje iz zatvora 1986. uticali su brojni protesti i peticije intelektualaca iz svih krajeva Jugoslavije među kojima je bilo i puno njegovih kasnijih oštrih političkih protivnika.

Izbjegao hapšenje 1991. 

Malo je javnosti poznato da je Šešelj izbjegao hapšenje u maju 1991. godine. Tačnije, nije se desilo zbog, u najmanju ruku, sumnjivih okolnosti.

Hapšenje se trebalo izvesti u Sarajevu i to nakon emisije u kojoj je Šešelj gostovao, a zvala se "Umijeće življenja". Emisiju su vodili Aleksandar Tijanić, Dragan Babić i Mirjana Bobić-Mojsilović.

Nekoliko dana prije emisije, Šešelj je bio na Romaniji, gdje je ispred Novakove pećine na Đurđevdan postrojavao četnike, te je njegov šovinistički govor u kojem se agresivno poziva na ubijanja, rat i protjerivanja Hrvata i Bošnjaka, navodno bila usnimila i Služba državne bezbjednosti.

Policijska procjena je bila da je u Šešeljevom događaju na Romaniji bilo dovoljno elemenata krivičnih djela (širenje vjerske i nacionalne mržnje, nelegalno posjedovanje oružja...) da bi ga se moglo uhapsiti i sudski procesuirati, pisala je Slobodna Bosna 2016. godine.

Nakon snimanja emisije "Umijeće življenja" na sarajevskoj Sceni Obala, Šešelj je uz jako stranačko osiguranje SDS-a odvezen na ručak u Klub delegata, gdje su mu domaćini bili Radovan Karadžić i brojni drugi čelnici SDS-a. Radni ručak je trajao dugo, do ranih noćnih sati.

''Policijski plan je bio da ga se uhapsi tokom povratka na Pale, pa su na toj cesti od Vijećnice do, kasnije ratne prijestolnice RS-a, raspoređene brojne policijske patrole koje su kontrolirale promet s nalogom da uhapse Šešelja. Međutim, policijski lov na četničkog vojvodu je propao, on se sigurno dočepao Pala, odakle su ga njegovi dobrovoljci ispratili do Srbije. Kako je kasnije utvrđeno, Šešelja je iz Sarajeva odvezlo vatrogasno vozilo, pod rotacijama, koje mu je osigurao jedan istaknuti SDS-ovac, šef vatrogasne brigade u Novom Sarajevu", izvještavala je SB. 

Preživio "maljutku"

Šešelj je i tokom rata redovno dolazio u Sarajevo i za to postoji mnoštvo video materijala.



No, jeste li znali da je Šešelj, ali i njegovi radikalni učenici Tomo Nikolić i Aleksandar Vučić, tokom obilaska linija u Sarajevu, zamalo stradali na Poljinama, nakon ispaljivanja rakete "maljutke" iz vogošćanskog naselja Ugorsko? Barem sudeći prema snimku sa YouTubea, raketa je podbacila za samo nekoliko metara, te pogodila lokalni put.



Na istom snimku se nalaze Šešelj, Nikolić i Vučić sa lokalnim stanovništvom, ali i nekoliko poznatih "njuški". Na snimku se pojavljuje i Nikola Poplašen, četnički vojvoda, te osnivač Srpske radikalne stranke u BiH i bivši predsjednik RS-a. Nakratko se u kadru nalazi i zloglasni Vasilije Vidović Vaske, četnički vojvoda iz Podlugova.


ŠEŠELJ I VUČIĆ U ILIJAŠU 1995.