Pravni ekspert Nedim Ademović tvrdi kako iz presude Miloradu Dodiku, koju je izrekao Sud BiH, a potvrdilo Apelaciono Vijeće Suda BiH, proizilaze i druge posljedice, a ne samo ono što je kao sankcija izrečeno u samoj presudi.

Podsjećamo, Dodik je u martu ove godine osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a. Ova presuda je pred apelacionim vijećem potvrđena u junu ove godine.

- Pored navedenog, s obzirom na pravosnažnost presude, nastupaju i pravne posljedice osude iz člana 203.a stav 5. tačke a), c) i d) Krivičnog zakona BiH koje će trajati onoliko dugo koliko i krivičnopravna sankcija, a to je šest godina. Posljedice se tiču zabranu sticanja ili vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih, sredstava, kazao je Ademović.

On je pojasnio i dilemu o tome da li Dodik i dalje može biti predsjednik SNSD-a.

- U vezi sa pitanjem da li ove zakonske posljedice podrazumijevaju i zabranu vršenja funkcije predsjednika SNSD-a, mišljenja sam da je i to zabranjeno, jer se, po meni, ne gleda da li određena stranka in concreto prima novac ili ne iz nekog budžeta, već da li je predviđeno da prima novac. SNSD jeste zakonom predviđen da prima novac iz budžeta, a činjenica da je odlukom OHR-a SNSD trenutno isključen iz finansiranja, ne čini ovu situaciju drugačiju.

Cilj zakona jeste da se pravosnažnim osuđenicima za djelo za koje je Milorad Dodik osuđen onemoguće da obnašaju tzv. javne funkcije, a to što je SNSD trenutno kažnjen finansijski, ne znači da predsjednik političke stranke nije više „javna funkcija“. Takvo razmišljanje bi bilo protivno ratiu zakona, a to je da se takvi osuđenici spriječe da dođu do javnih funkcija.

Svaka politička stranka je i te kako bitna „javna politička organizacija“. Pristup osuđenicima upravljačkim strukturama jednako je poguban kao i u slučaju pristupa bilo kojoj funkciji neke od tri grane vlasti, dodao je Ademović.