25.10.2025 21:00
0
Schmidt: Na Balkanu kriza nikada nije gotova, ne treba puno da se stvori haos, Dodik je Putinova marioneta
Visoki predstavnik Kristijan Šmit dao je intervju za britanski The Times, gdje je poručio da ne vidi opasnost od sukoba u BiH.

Istakao je da vjeruje da predsjednik Rusije Vladimir Putin ima amibcije prema BiH, jer želi na taj način skrenuti pažnju s Ukrajine te dodaje da ne treba puno da se stvori haos na Balkanu.

Prisjetio sa sastanka sa šefom diplomatije jedne od država članica EU.

- Rekao je: "Pogledao sam svih osam tomova Tom Cruiseove Misije: Nemoguće. Proglašavam te herojem devetog dijela. Ovo je Misija: Nemoguće".

Kažu da je bio ministar poljoprivrede Njemačke do trenutka kada je imao sport s Angelom Merkel oko glasanja vezano za pesticide. Nakon što ga je kancelarka javno kritikovala zbog kršenja pravila glasanja, pred kamerama je rekla: “Šmit je jednostavno takav”.

Život sa suprugom

Sada živi sa suprugom Rijom u glavnom gradu BiH s misijom: "održati jedan od najranjivijih i najpogođenijih evropskih država na okupu dok ga pogađaju sektaški separatistički vjetrovi iz Moskve", piše britanski list.

Podsjećaju, da je Dejtonski sporazum okončao rat, stvorio zemlju podijeljenu na etničke entitete, te da zemlja s oko tri miliona stanovnika ima tri predsjednika, 14 vlada i više od 180 ministara.

- Za ovo je gotovo svake godine potreban Nobelovac bi se time upravljalo - rekao je Šmit.

Kao visoki predstavnik, on posjeduje ovlasti koje je njegov prethodnik, Pedi Ešdaun, nazvao “zastrašujućim”. Podržan snagom od oko 1.500 evropskih mirovnih trupa, Šmit može poništiti zakone BiH, promijeniti broj poslanika i smijeniti izabrane zvaničnike. Sve to je činio od imenovanja od strane međunarodne zajednice 2021. godine.

- Moj mandat je da branim Dejton i shvatam ga veoma, veoma ozbiljno - rekao je.

The Times navodi da je njegov posao sada teži nego ikad.

- Predsjednik (Vladimir) Putin se oslonio na ponovni uspon srpskog nacionalizma u BiH, kao priliku da izazove Zapad. Ruski lider podržava Milorada Dodika, populistu koji je nekada bio prijatelj NATO-a i EU, a sada vodi pokret za stvaranje odvojene srpske države i negira genocid u Srebrenici - navodi list, te dodaje da su se oni sastali nekoliko puta u Moskvi ove godine, dok je Rusija dosljedno glasala u Dodikovu korist u UN-u dok je pokušavao potkopati ustav BiH.

Prošlog mjeseca, Dodik je konačno je odstupio s funkcije predsjednika Republike Srpske, nakon mjeseci odbijanja da se povinuje presudi suda u Sarajevu za nepoštivanje Šmitovih odluka. Zabranjeno mu je javno djelovanje na šest godina, a predsjedništvo zauvijek, iako se ne očekuje da će nestati kao politička sila.

Iako je Šmit, po svemu sudeći, uspio svesti Dodika na stranu, odbija da zvuči trijumfalno.

- Na Balkanu kriza nikada nije gotova - rekao je.

Dodik je imenovao Anu Trisić Babić za privremenu nasljednicu prije izbora 23. novembra. I dalje planira referendum u RS-u o prihvatanju Schmidtovog autoriteta, što je, kako piše The Times, “stari balkanski trik za prikupljanje podrške”.

Administracija Donalda Trumpa je ukinula sankcije za četiri Dodikova saveznika, iako je sam Dodik i dalje pod američkim sankcijama zbog potkopavanja Dejtona.

Kritičari Šmita tvrde da njegova čvrsta linija prema Dodiku ugrožava zemlju daljom podjelom. Neki građani Šmita smatraju arogantnim, dijelom zahvaljujući kampanji Dodika, koji ga je nazvao “primitivnim”, “smradom” i “njemačkim turistom”. Šmit je Dodika opisao kao “alatku” Putina.

Opasnost od rata

- Mogao bih reći da je njegova marioneta - dodao je.

Iz NATO saveza su u posljednjim mjesecima naglasili potrebu da se spriječi novi rat u BiH, koja nije članica NATO-a. Hrvatska i Crna Gora jesu, dok Srbija, koja podržava Dodikove separatističke ambicije, nije.

- Ne vidim da ljudi imaju interes ili da postoji opasnost od rata - rekao je Šmit. “Postoji neizvjesnost… ratovi na Balkanu, za razliku od drugih regija, ne razvijaju se zbog neke velike strategije”.

S krova svoje kancelarije Šmit vidi brežuljke oko Sarajeva koji su tokom rata bili puni srpskih vojnika. Pokazao je na most s cvijećem. “6. aprila [1992.] je počelo ovdje”, rekao je.

Pokazao je na žutu zgradu. “Ovo je bio čuveni Holiday Inn. Na gornjim spratovima Karadžić je imao svoje predstavništvo. Mi smo bili u donjim spratovima”. Svjetski mediji i diplomati pratili su situaciju dok Amerikanci nisu bombardovali Srbe s brežuljaka i doveli ih za pregovarački stol u Dejtonu.

Za razliku od prethodnika, Šmit i njegova supruga često su viđeni na gala večerima i umjetničkim festivalima. Njegov portparol pokazao je sliku kako rukuje mladenki u restoranu, što je postalo viralno u BiH. “Ulazim u restoran i svako dijete u Bosni me poznaje, ljudi dolaze i prvo možda kažu: ‘Hvala za ono što činite za nas.’ Drugo, ‘Može li selfie?’,” rekao je Šmit.

- Možda se vidi kao zvijezdu, ne znam - rekla je Nedžma Džananović, profesorica politologije na Univerzitetu u Sarajevu. “Nije tipični Nijemac kakvog smo očekivali. Mnogo je emotivniji”.

Džananović je rekla da, osim neslaganja s izmjenama Izbornog zakona 2022., cijeni Šmitovu predanost poštivanju Dejtona. “Još uvijek ima mnogo traume, puno straha, i to čini da ljudi mir ovih godina vide kao nešto zaista dragocjeno. Mirovni sporazum nije optimalno riješio stvari za bilo koga. Ali to ga čini tako trajnim. Ideja je da ratovi završe kada loši gube, a dobri pobjeđuju. Ovdje bi uvjerljiva pobjeda bilo koje strane teško spasila Bosnu”.

- To je vrijednost kompromisa… Mislim da su Amerikanci tada bolje razumjeli prirodu Bosne, možda čak i bolje nego sami pregovarači - dodala je.

Pronaći izlaz

List navodi da, dok neki političari, poput Dodika, i dalje negiraju genocid u Srebrenici, mladi više brinu o korupciji i ekonomiji nego o etničkim rivalstvima, a mnogi i emigriraju. Državni službenici imaju prijatelje među svim etničkim grupama, dok privatne kompanije zapošljavaju ljude koji su nekada međusobno prijetili oružjem. Mnogi posmatrači smatraju da politička klasa, kako Dodikova, tako i njegovih protivnika, truje razmišljanje građana.

Šmit smatra da Putin nema stvarne ambicije prema BiH:

- Mislim da je ovo više buka… da se skrene pažnja… posebno oko Ukrajine.

Ipak, on ističe: “Budite oprezni. Ako vidimo da se aktiviraju spavači, možda uz odobrenje Rusije… Ne treba puno da se stvori haos na Balkanu”.

Dejtonski sporazumi i pozicija visokog predstavnika nemaju vremensko ograničenje, pri čemu sporazum nalaže da BiH mora ispuniti uvjete u oblastima poput vladavine prava i fiskalne održivosti, s obećanjem od rata da će se pridružiti EU. Kritičari tvrde da sistem guši ekonomiju i podstiče korupciju. Ipak, do sada je održao mir.

Kada je Šmitt preuzeo funkciju, želio je biti posljednji visoki predstavnik. Nedavno mu je rečeno da je peti koji je imao tu ambiciju. “Sada sam malo više rezervisan nego prije pola godine prema tome da to kažem. Ali ozbiljno, mislim da je vrijeme da se pronađe izlaz”.

(SM)

0
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2025, Source d.o.o.