Adamović je istakao da politička stranka nije državni organ i da se u njoj ne može obavljati službena dužnost u pravnom smislu.

„Sud donosi presudu o krivnji i kazni, ali politička stranka nije institucija države. Zakon jasno definiše da se službena dužnost može obavljati samo u organima vlasti“, rekao je Adamović, dodavši da Dodik pravno može ostati predsjednik SNSD-a, iako je osuđen.

Podsjetio je da je odluka Suda BiH bila pravosnažna i u skladu s procedurama te da je nakon nje Centralna izborna komisija reagovala „na uobičajen način“.

„Kada presude postanu izvršne, one se provode. No, stranka nije organ države, i zato se ne može govoriti o službenoj dužnosti u njenom okviru“, pojasnio je Adamović.

Naglasio je i da bi poništavanje pravne osnove za oduzimanje mandata moglo natjerati CIK da povuče svoju odluku, ali da to ne bi promijenilo činjenicu da „stranka ostaje politički, a ne državni subjekt“.

S druge strane, Vehid Šehić je upozorio da u Bosni i Hercegovini zakoni i Ustav često nisu temelj, već sredstvo političke borbe.

„Odluke suda se ignorišu, a institucije napadaju. Još uvijek nemamo demokratske stranke – jedan čovjek odlučuje o svemu“, rekao je Šehić, dodavši da bi u demokratskoj zemlji Dodik sam podnio ostavku nakon presude.

Šehić je istakao da bi sve zavisilo od odluke suda u Banjoj Luci:

„Logično bi bilo da ne može ostati predsjednik, jer je osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci. Ali živimo u državi gdje se zakoni tumače onako kako kome odgovara.“

U zaključku, obojica sagovornika upozorila su da pravna praksa u BiH sve češće ustupa mjesto političkim interesima, što, kako su istakli, „dovodi do pravnog haosa i urušava povjerenje u institucije“.