Akademik Kurtćehajić šokirao tvrdnjom: "1993. je Bošnjački sabor sazvan da se Bosna podijeli, gdje bi muslimani dobili 30 posto teritorije"
Posljednjih nekoliko godina, predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti "Kulin ban", akademik Suad Kurtćehajić, javno zagovara ideju "bosanstva", za koju kaže da je ključna u opstanku države Bosne i Hercegovine.
On je na jednoj javnoj tribini pričao kako su napravljene dvije velike greške.
Kao prvu navodi onu iz 1991. godine što bosanski muslimani nisu promijenili naziv Musliman sa nazivom Bosanac koji je otvoren za sve religije i ateizam i uz to je prvi, pravi, prirodni, najbliži, najlogičniji i uz to savremen naziv koji je izveden iz naziva naše države.
"Da je to 1991. godine urađeno danas bi možda imali oko 70 posto Bosanaca, a i pozicija Bosne i Hercegovine bi u jugoslovenskoj krizi i raspadu koji je slijedio bila mnogo bolja", kazao je on.
Za drugu grešku smatra da je učinjena 1993. godine kada se za etničko i nacionalno ime uzeo naziv Bošnjak koji može imati određeno historijsko opravdanje, ali je to bio naziv za stanovnike Bosne u teritorijalnom smislu uglavnom u periodu Bosne pod Osmanlijama, ali ne i u etničkom jer nije postojala svijest o pripadnosti jedinstvenom narodu.
O ovoj temi, akademik Kurtćehajić je govorio za Source.ba portal.
U prilogu možete poslušati šta je kazao.
Novinar: Ajdin Balićevac