"Aktom Osnovnog suda u Banja Luci zaprimljenog dana 03.11.2025. godine, od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine se traži da u ostavljenom roku ispravi i dopuni podnesak od 22.10.2025. godine na način da jasno odredi da li se radi o Prijedlogu za pokretanje vanparničnog postupka za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija koji se vodi kod Suda, a odnosi se na političku stranku Savez nezavisnih socijaldemokrata-SNSD.

Centralna izborna komisija BiH je navedeni akt Osnovnog suda u Banja Luci dana 05.11.2025. godine dostavila na znanje i eventualno postupanje Sudu BiH", saopćeno je.

Kako se navodi, isti dan Centralna izborna komisija BiH prima dopis Suda BiH u kojem navode da je potrebno da Centralna izborna komisija BiH obavijesti Sud BiH da li je u roku Osnovnom sudu u Banjoj Luci podnijela prijedlog, onako kako je to naznačeno u rješenju tog suda. 

"Također u dopisu, Sud BiH ponovo ističe da pravne posljedice osude, koje su navedene u obrazloženju presude Suda BiH, broj: S1 2 K 046070 23 K od 26.2.2025. godine (postala pravosnažna dana 12.6.2025. godine), a koje nastupaju po sili Zakona (KZBiH), ne provodi krivični sud, odnosno Sud BiH, jer iste, kako je više puta isticano, nisu krivična sankcija, te s obzirom na prirodu pravnih posljedica osude, svakako postoji osnov da Osnovni sud u Banjoj Luci to može uraditi po službenoj dužnosti, shodno odredbi člana 3. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku RS.

Centralna izborna komisija BiH danas je uputila pisani odgovor Osnovnom sudu u Banjoj Luci i Sudu BiH u kojem ih je podsjetila na odredbe Zakona o političkim organizacijama („Službeni glasnik RS“ br. 15/96 i 17/02).

Naime, odredbom člana 26. Zakona o političkim organizacijama  propisano je da političkoj organizaciji, odnosno njenom unutrašnjem organizacionom obliku zabraniće se rad ako djeluje radi ostvarivanja ciljeva iz člana 4. ovog zakona ili vrši djelatnost na način koji nije u skladu sa Zakonom, statutom i ciljevima radi kojih je osnovana ili utvrđenom programskom orjentacijom političke organizacije. Rešenje o zabrani rada političke organizacije donosi registarski sud.

Odredbom člana 27. istog Zakona propisano je da Sud kod koga je organizacija registrovana pokreće postupak za zabranu rada političke organizacije po službenoj dužnosti ili na prijedlog osnovnog javnog tužioca.

Iz naprijed navedenih odredbi Zakona jasno proizilazi da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nema zakonom utvrđenu obavezu, odgovornost niti ovlaštenje za pokretanje navedenog postupka, jer se isti u smislu navedenih odredbi pokreće od strane suda po službenoj dužnosti ili na prijedlog osnovnog javnog tužilaštva.

Dopisivanje pravosudnih organa preko Centralne izborne komisije  Bosne i Hercegovine, urušava povjerenje javnosti u pravosuđe  i vladavinu prava. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će o navedenom obavijestiti Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, cijeneći da su sve institucije u Bosni i Hercegovini na svim nivoima vlasti dužne vršiti zakonom propisane nadležnosti, a izvršenje pravnih posljedica krivične presude u dijelu prestanka rada unutrašnjeg organizacionog oblika političke organizacije, u smislu naprijed citiranih odredbi zakona i člana 2.9 Izbornog zakona BiH, nije u nadležnosti Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine", saopćeno je.