Skup je održan u William & Mary Washington Centeru, a okupio je eksperte, diplomate, akademsku zajednicu i političke lidere koji su analizirali naslijeđe Dejtonskog mirovnog sporazuma, političku situaciju u BiH i sigurnosne perspektive regiona.

Komšić je u svom opširnom govoru podsjetio da je prije trideset godina potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma za mir "uspostavljen mir i završen troipogodišnji krvavi rat kojeg su pratili najteži oblici ratnih zločina i etničkog nasilja, uključujući i genocid".

Naglasio je da je dejtonski okvir "omogućio mir" i da je iako taj mir nije uvijek bio savršen, "postao činjenica u svakodnevnici bosanskih građana, a ta činjenica nema alternativu".

Komšić je istakao da je Dejtonski sporazum potvrdio i državno-pravni kontinuitet BiH, "što je jasno vidljivo iz prvog člana Ustava Bosne i Hercegovine”. Posebno je zahvalio Sjedinjenim Američkim Državama i drugim prijateljskim državama naglašavajući da bi "bez njih opstanak Bosne i Hercegovine bio pod velikim znakom pitanja".

Govoreći o napretku u protekle tri decenije, naveo je podatke UNHCR-a prema kojima se u BiH vratilo više od milion izbjeglica i raseljenih lica. Podsjetio je da je zemlja izgradila niz institucija koje čuvaju suverenitet i politički integritet države, te da je bosanskohercegovačka ekonomija zabilježila "kontinuirani tridesetogodišnji rast između dva i pet posto, uz nekoliko izuzetaka".

Kao ključne političke iskorake naveo je otvaranje pregovora s Evropskom unijom u martu 2024. godine, kao i dugogodišnji NATO put BiH. "Od 2008. godine dio smo NATO-ovog Akcionog plana za članstvo, a usvajanjem godišnjih programa reformi nastavljamo jačati odbrambene i sigurnosne kapacitete”, poručio je, podsjetivši da BiH dodatno podržava i paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta usvojen na samitu NATO-a u Madridu.

Komšić je poručio da je "Dejtonski sporazum najuspješniji mirovni sporazum i kreacija američke diplomatije u prošlom stoljeću”, ali je naglasio i njegove manjkavosti, prije svega u domenu ljudskih prava i političke jednakopravnosti. Upozorio je da trenutni ustavni okvir "nagrađuje, umjesto da obeshrabruje, logiku etnonacionalnih politika", što, kako je rekao, omogućava "političku agresiju koja se realizira kroz politiku separatističkih snaga u BiH, aktivno podržanih od Beograda i Zagreba".

Podsjetio je na presude Evropskog suda za ljudska prava koje zahtijevaju uklanjanje etničke diskriminacije i jačanje građanskog modela upravljanja. Prema njegovim riječima, provođenje tih presuda je "ustavna obaveza BiH", jer Evropska konvencija o ljudskim pravima ima primat nad domaćim ustavom.

"Implementacija presuda Evropskog suda i uvođenje građanskog modela nisu u suprotnosti sa Dejtonom. Naprotiv – to proističe iz našeg Ustava i predstavlja prirodnu modernizaciju političkog sistema", naglasio je.

Govoreći o savremenim izazovima, Komšić je upozorio na "najveće krize sigurnosti i političke nestabilnosti u BiH u proteklih dvadeset godina". Pojasnio je da separatističke politike, zasnovane na etničkoj ekskluzivnosti, "proizvode hroničnu disfunkcionalnost i sprječavaju razvoj stvarne demokratije". Istakao je da, ukoliko se nastavi "embargo na demokratiju u BiH", postoji rizik da takve politike nadvladaju.

Ipak, Komšić smatra da Dejton nudi mehanizme zaštite te da ga treba dalje unapređivati. "Dejtonski sporazum, uz sve njegove nedostatke, stub je koji treba dalje razvijati. Naš mir je dugovječniji od versajskog, a možda i stabilniji od jaltskog”, rekao je.

Istakao je i da "na ljude ove zemlje i nju samu ne može se napasti bez ozbiljnih posljedica, i to je ono što pruža kakvu takvu garanciju da će mir potrajati".

Na kraju je zahvalio američkim vojnicima koji su čuvali mir u BiH nakon rata: "Vjerujem u bosansku ideju – ideju slobode, jednakosti i pravde. Bosna i Hercegovina postoji na tim vrijednostima, jer one nisu samo bosanske nego i univerzalne."

Poručio je da je upravo ta vrijednosna osnova garancija da "nikada više ne dopustimo da o našoj sudbini odlučuju oni koji su je u prošlosti pokušali uništiti".