No jedna od osnovnih promjena je da za donošenje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji CIK-a više ne bi trebala saglasnost Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Upravo je uskraćivanje saglasnosti Vijeća ministara BiH na izmjene CIK-ovog pravilnika izazvalo oštre reakcije i bojazan jer se bez sistematizacije radnih mjesta i zapošljavanja novih 60-ak ljudi dovodi u pitanje uvođenje novih tehnologija u izbore iduće godine, što je promjenama Izbornog zakona BiH nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Protiv izmjena Pravilnika CIK-a glasali su članovi Vijeća ministara BiH koji dolaze iz SNSD-a.

Osim rješavanja ovog problema, izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kojeg su u proceduru uputili zastupnici SDA propisuju biometrijsku identifikaciju birača, skeniranje glasačkih listića, elektronski prijenos rezultata skeniranih listića, ali i novi način glasanja, izgled glasačkog listića, način brojanja, postupanje nakon zatvaranja biračkog mjesta, slučajevi kada CIK nalaže ponovno brojanje.

- Za potrebe autentifikacije i identifikacije birača na biračkom mjestu, evidencija Centralnog biračkog spiska može sadržavati i biometrijske i ostale podatke birača sa identifikacionog dokumenta: otisak prsta lijeve i desne ruke, fotografiju birača sa identifikacionih dokumenata i datum važenja identifikacionih dokumenata – piše u predloženom dopunama Izbornog zakona čije je usvajanje zatraženo po hitnom postupku.

Navedeno je i da je zbog dilema koje su se javljale, preciznije je definirano kada je popunjeni glasački listić nevažeći u smislu da svako dopisivanje nekog znaka i slično na popunjeni glasački listić ne podrazumijeva automatski da je u pitanju nevažeći glasački listić.

Iz Kluba SDA su najavili da će više i o ovome biti govora sutra na press konferenciji. 

Na prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH Kluba zastupnika SDA odmah su reagirali iz SNSD-a navodeći da im je neprihvatljiv uz tvrdnju se time ruše zakoni koji su nedavno usvojeni i da je uvođenje biometrije u evidenciju Centralnog biračkog spiska suprotno standardima zaštite ličnih podataka.

Stava su da se identifikacija birača "već efikasno obavlja postojećim mehanizmima, dok bi trajno skladištenje biometrije predstavljalo nepotreban, nesrazmjeran i neustavan zahvat u privatnost građana".

Mada se nove izborne tehnologije uvode radi zaštite integriteta izbora i svakog birača, iz SNSD-a smatraju da "ovakvi prijedlozi (izmjene Zakona) direktno narušavaju povjerenje građana u izborni proces jer stvaraju utisak prekomjernog i neobjašnjenog prikupljanja osjetljivih podataka bez jasne svrhe i nadzora".

Osvrću se na to da nadležni organi nisu demonstrirali tehničke ni organizacione kapacitete za zaštitu tako osjetljivih podataka dok SNSD istovremeno onemogućava sistematizaciju radnih mjesta u CIK-u kako bi CIK mogao ispuniti svoje obaveze, prvenstveno po pitanju uvođenja novih izbornih tehnologija.