U Zagrebu konferencija o Dejtonskom sporazumu: Konaković u društvu Željane Zovko i Maxa Primorca
U Zagrebu se danas održava međunarodna konferencija posvećena Dejtonskom mirovnom sporazumu i političkoj stvarnosti Bosne i Hercegovine tri decenije nakon završetka rata. Skup okuplja bh. i hrvatske zvaničnike, akademske stručnjake, ali i predstavnike američke političke scene, među kojima je i Max Primorac, lobista povezan s američkom konzervativnom organizacijom Heritage Foundation.
Konferencija pod nazivom „30 godina nakon Dejtona: Traženje lokalnih rješenja“ strukturirana je kroz tri tematska panela. Fokus je, redom, na okolnostima u kojima je Dejtonski sporazum potpisan, na aktuelnom stanju u Bosni i Hercegovini te na mogućim pravcima budućeg političkog razvoja zemlje.
Skup su uvodnim obraćanjima otvorili hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman i premijer Hrvatske Andrej Plenković, osvrnuvši se na značaj Dejtonskog sporazuma i njegovu ulogu u stabilizaciji regiona.
Prvi panel bavi se historijskim kontekstom dejtonskih pregovora. Uvodno izlaganje na ovu temu imala je ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Nicole McGraw, dok je panel moderirao Ivan Šimonović, koji je tokom pregovora bio glavni pravni savjetnik hrvatskog pregovaračkog tima.
Među učesnicima prvog panela su Mate Granić, ministar vanjskih poslova Hrvatske u vrijeme potpisivanja Dejtona i zamjenik šefa tadašnje hrvatske delegacije, Muhamed Sacirbey, bivši ministar vanjskih poslova BiH na početku pregovora, član hrvatskog pregovaračkog tima Miomir Žužul, američki kongresmen Mike Turner, Mehmet Ali Bayar, bivši savjetnik turskog predsjednika tokom pregovora, Alexander Rhotert, nekadašnji šef kabineta OHR-a, te penzionisani general Hrvatske vojske Krešimir Ćosić.
Drugi panel fokusiran je na pitanje kuda i kako dalje nakon Dejtona. Moderira ga Vitomir Miles Raguž, bivši ambasador Bosne i Hercegovine pri Evropskoj uniji i NATO-u. U diskusiji učestvuju bivši reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić, profesor Sumantra Bose s indijskog Krea univerziteta, Dražen Barbarić s Univerziteta u Mostaru, Maja Sahadžić s Univerziteta u Utrechtu, Igor Popović s Univerziteta u Banjoj Luci, te Max Primorac.
Najviše pažnje javnosti očekuje se na trećem panelu, koji je posvećen lokalnim političkim rješenjima i evropskom putu Bosne i Hercegovine. Riječ je o raspravi koja se direktno dotiče aktuelnih odnosa i izazova unutar zemlje, a u njoj učestvuju politički akteri koji imaju neposredan utjecaj na procese o kojima se govori.
U okviru trećeg panela stavove će razmijeniti članica Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Željka Cvijanović, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, te zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko.
S obzirom na to da upravo ovi političari godinama aktivno učestvuju u upravljanju zemljom, rasprava o „lokalnim rješenjima“ za Bosnu i Hercegovinu mogla bi otvoriti pitanje njihove stvarne spremnosti da ponude promjene koje su do sada izostajale.