- Više nema ograničenja na opseg oružja isporučenog Ukrajini - ni od strane Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, niti od nas. Nema ograničenja ni od strane SAD-a.

Donedavno nije mogla

To znači da se Ukrajina sada može odbraniti, naprimjer, napadom na vojne položaje u Rusiji. Sve donedavno to nije mogla učiniti, a osim vrlo rijetkih iznimaka, to i nije učinila - izjavio je Merz tokom foruma za raspravu koji je organizovao kanal WDR

Ukrajina je prethodno dobila projektile dugog dometa od SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske - uključujući ATACMS, Storm Shadow i SCALP - ali joj je u početku bilo dopušteno da ih rasporedi samo protiv ruskih vojnih snaga na okupiranim ukrajinskim teritorijama.

Tek krajem 2024. američka Bidenova administracija i drugi saveznici ublažili su ograničenja, dopuštajući Ukrajini da koristi projektile dugog dometa protiv ruskih vojnih ciljeva u pograničnim regijama.

Američki predsjednik Donald Trump kritikovao je odluku bivšeg predsjednika Joea Bidena da ublaži ograničenja dok nastoji pregovarati o mirovnom sporazumu između Kijeva i Moskve.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je danas kako se nada da će se "ljutnja" njegovog američkog kolege Trumpa prema Rusiji konačno "pretvoriti u djela", naročito kad je posrijedi prijetnja "masovnim" američko-evropskim sankcijama, nakon vikenda razornih ruskih napada na Ukrajinu.

Američki predsjednik, koji bi želio okončati rat u Ukrajini, je za svog ruskog kolegu Vladimira Putina rekao da je "potpuno lud".

- Predsjednik Trump je shvatio da je, kad je predsjednik Putin telefonom rekao da je spreman za mir, odnosno kad je svojim izaslanicima kazao da je spreman za mir, zapravo lagao.

U posljednjih smo nekoliko sati ponovo vidjeli gnjev Donalda Trumpa. To je svojevrstan oblik nestrpljenja i nadam se da će se pretvoriti u djela. U nekoliko je navrata u prošlosti američki čelnik osuđivao napade.

Nadam se da će se ogorčenje koje je iskazao, a i mi ga s njim dijelimo, pretvoriti u sposobnost da SAD, zajedno s Evropljanima, Putinu zaprijete potpuno drugačijim i puno ozbiljnijim paketom sankcija, koji će nam omogućiti da spriječimo Rusiju i konačno prekinemo taj sukob.

Ovdje je ugrožena vjerodostojnost Sjedinjenih Američkih Država - rekao je Macron, dodavši da je o tome razgovarao i s Trumpom.

Nekoliko je evropskih čelnika, među njima i francuski predsjednik, otputovalo 10. maja u Kijev te su Rusiji, zajedno s Washingtonom, postavili ultimatum o trenutnom prihvatanju primirja.

Zaprijetili su i "masovnim sankcijama". No, Moskva je taj zahtjev odbila, otvorivši vrata direktnim pregovorima s Ukrajinom, koji su dosad postigli vrlo slab napredak.

Rok za Putina

Francuski predsjednik danas je ponovo pozvao na obnovu ultimatuma.

- Prioritet nam je da predsjedniku Putinu damo rok kako bi se svi konačno mogli uvjeriti u to da laže kada tvrdi da želi mir i da nakon tog roka nastupi prijetnja masovnim sankcijama - rekao je Macron.

Osudama najnovijih ruskih napada na Ukrajinu pridružila se danska premijerka Mette Frederiksen.

- Putin danju priča o pregovorima, a noću bombarduje Ukrajinu - kazala je Frederiksen novinarima nakon sastanka nordijskih čelnika u Finskoj.

Dodala je da su se nordijski čelnici složili da će njihove zemlje podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno, dodajući da bi podrška mogla značiti vojnu pomoć, ulaganja u ukrajinsku odbrambenu industriju i saradnju s ukrajinskim kompanijama.

Ukrajinski vojni vrh izvijestio je danas da je Rusija od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. pretrpjela gotovo milion ljudskih gubitaka. Samo u posljednja 24 sata, kako navode ukrajinske vlasti, ruske snage izgubile su dodatnih 1.000 vojnika.

Iako Kijev ne precizira uključuju li brojke isključivo poginule ili i ranjene, nestale i zarobljene, opća je procjena da se radi o ukupnom broju žrtava.

Ukrajina svakodnevno objavljuje procjene gubitaka ruskih snaga, dok ni Moskva ni Kijev ne otkrivaju službene podatke o vlastitim žrtvama.

Međutim, predsjednik Volodimir Zelenski u februaru ove godine je izjavio da je više od 46.000 ukrajinskih vojnika poginulo, dok je oko 380.000 ranjeno. Desetine hiljada i dalje se vode kao nestali ili se nalaze u ruskom zarobljeništvu.

Krajem prošle godine, zamjenik ruskog ministra odbrane nehotice je otkrio da je Ministarstvo primilo više od 48.000 zahtjeva za DNK testiranje od članova porodica nestalih vojnika.

O tome je 26. novembra 2023. na okruglom stolu u ruskoj Dumi govorila i Ana Tsiviljova, ističući da su uzorci pohranjeni u službenu bazu podataka.

Zbog visokih dnevnih gubitaka, procijenjenih na oko 1.000 vojnika, Moskva sve češće poseže za regrutacijom stranih državljana.

Pred kraj 2023., prema podacima zapadnih obavještajnih službi i ukrajinskih izvora, koje je kasnije potvrdila i Sjeverna Koreja, ruskoj se vojsci pridružilo oko 12.000 sjevernokorejskih vojnika.

U aprilu ove godine ukrajinske snage zarobile su i kineske državljane koji su se borili na strani Rusije, a prema podacima ukrajinske vojne obavještajne službe, u ruskim redovima nalazi se najmanje 160 kineskih boraca.

Ukrajinska vojska upozorava da se Rusija priprema za novu ofanzivu tokom ljeta, a borbe su posljednjih sedmica dodatno eskalirale duž ratišta dugog više od 1.000 kilometara. Posebno žestoki sukobi bilježe se na području Pokrovska i Kostjantinivke u istočnoj Donjeckoj oblasti.