Ukrajina, koja je tokom rata bespilotne letjelice pretvorila u svoje najučinkovitije oružje protiv ruskih snaga, sada se suočava s gubitkom prednosti. Dok domaća proizvodnja i inovacije ne posustaju, Rusija masovnom proizvodnjom i naprednim tehnologijama preuzima inicijativu, zbog čega iz Kijeva stiže apel da im je neophodna hitna podrška Zapada, piše Sky News.

U tajnim ukrajinskim tvornicama, poput kompanije General Cherry koju su u prvim mjesecima rata pokrenuli volonteri, danas se proizvodi hiljadu puta više letjelica nego na početku sukoba. Ipak, kako ističe Andriy Lavrenovych iz ove firme, to nije dovoljno. „Rusi imaju mnogo vojnika, mnogo vozila i naši nam vojnici svaki dan govore da nam treba više, treba nam više oružja, treba nam bolje, treba nam brže, treba nam više“, poručuje on.

Njegove riječi potvrđuju i izjave predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je nedavno upozorio da je Rusija značajno povećala broj dronova, dok Ukrajina, zbog nedostatka finansiranja, još nije uspjela proširiti vlastitu proizvodnju.

Lokacije pogona u kojima se dronovi prave strogo su čuvana tajna i često se mijenjaju zbog stalnih prijetnji ruskih napada. U jednoj od takvih radionica, bespilotne letjelice se ručno sklapaju i prilagođavaju poput igračaka. Kvadrokopteri različitih dimenzija koriste se za nošenje eksploziva ili za izviđanje do šest kilometara u visinu, pri čemu su dovoljno jeftini da dron vrijedan 1000 dolara uništi neprijateljsku opremu koja košta i do 300 puta više.

Na drugoj strani, Rusija je razvila masovnu proizvodnju svojih napadačkih letjelica. Posebno se ističu dronovi Geranium, unaprijeđene verzije iranskih Shaheda, koji su brži i smrtonosniji. Ukrajinske procjene govore da bi broj ruskih dron-napada uskoro mogao dostići i do 1000 dnevno.

Jedna od ključnih ruskih prednosti je razvoj dronova upravljanih optičkim vlaknima, što ih čini gotovo otpornim na elektronsko ometanje. Oleksandr „Drakar“, voditelj razvoja proizvoda u jednoj ukrajinskoj kompaniji, ističe da Ukrajinci rade na vlastitom prototipu, ali da je Moskva u primjeni i masovnoj proizvodnji bila brža. „Imali su značajnu pomoć od Kineza, cijele tvornice tamo su pod ugovorom da isporučuju optička vlakna isključivo Rusiji, proizvodeći ih u ogromnim količinama“, objašnjava on.

Prema navodima, Kina, iako se javno predstavlja kao neutralna, ograničava opskrbu mikročipovima ključnim za ukrajinsku proizvodnju, što dodatno otežava situaciju. Ukrajinci smatraju da Zapad ne čini dovoljno kako bi spriječio narušavanje ravnoteže na bojnom polju.

Procjene govore da se čak 80 posto napada na frontu danas izvodi bespilotnim letjelicama. Ova borba sve više poprima karakteristike „naučno-fantastičnog sukoba strojeva“, gdje se inovacija neprestano susreće s novom inovacijom. Ishod ove tehnološke utrke, poručuju iz Kijeva, mogao bi odlučiti ne samo daljnji tok rata u Ukrajini, već i oblik budućih ratova.